Samit Kine i Tajvana kao put ka smanjenju izolacije
Da bi se izbjegli protokolarni problemi koji bi mogli nastati zbog oslovljavnja predsjedničkim funkcijama, dva lidera će se oslovljavati sa "gospodine"
Istorijski sastanak predsjednika Kine i Tajvana predstavlja korak ka normalizaciji odnosa vlasti u Pekingu i Tajpeju, ocjenio je danas predsjednik Tajvana Ma Jing-đeu, koga opozicija optužuje da podilazi Pekingu i da je sastanak organizovao u predizborne svrhe.
Ovo će biti prvi sastanak lidera od kada se Tajvan izdvojio od Kine tokom kineskog građanskog rata 1949. godine, kada su se nacionalisti partije Kuomintang pod vođstvom Čang Kai-Šeka (1887-1975.) sklonili na Tajvan, i kao takav se smatra istorijskim, iako su obje strane istakle da neće biti nikakvih zvaničnih sporazuma ili zajedničkih izjava.
Sastanak u subotu u Singapuru biće kruna politike postepenog približavanja od Maovog dolaska na vlast prije sedam godina, od kada su uspostavljeni direktni letovi, zaključeni trgovinski sporazumi i zabiljležen porast turizma, prenio je AFP.
Dio javnog mnjenja na Tajvanu je hladno dočekao najavu sastanka, na koji se gleda kao na pokušaj da se Kina predstavi u boljem svetlu i da se poboljša položaj nacionalističke partije na predsjedničkim izborima zakazanim za januar, na kojima se Ma neće kandidovati.
Predsjednik Tajvana se brani od takvih optužbi i izjavio je danas da cilj posjete nije da utiče na ishod izbora na Tajvanu, već da se ublaži diplomatska izolacija Tajvana koji priznaju samo 22 zemlje u svetu.
"Cilj naše odluke nisu naredni izbori. Riječ je o sreći naredne generacije", naveo je Ma na jednočasovnoj konferenciji za novinare, prenio je AP.
Kako je navedeno na konferenciji, na sastanku s predsjednikom Kine biće dotaknuto i pitanje prepreka za Tajvan da učestvuje na međunarodnim događajima. Uslijed pritiska Kine, Tajvanu je onemogućeno članstvo u Ujedinjenim nacijama i drugim značajnim organizacijama.
Većina zemalja u svijetu priznala je Tajvan 1960-ih godina, ali sada ga priznaje samo nekolicina, a čak i SAD koje i dalje pružaju značajnu podršku Tajvanu prekinule su zvanične veze 1979. godine. Tajvan može da učestvuje na Olimpijskim igrama, ali pod imenom Kineski Tajpej.
"Ovo je prvi korak ka normalizaciji sastanaka lidera", naveo je predsjednik Tajvana, dodajući da je ovo političko približavanje logična posljedica sve jačih odnosa, prije svega u ekonomiji.
Glavna opoziciona partija Tajvana, Demokratska napredna stranka, i drugi na ovom ostrvu doveli su u pitanje motivaciju i vrijeme sastanka, pogotovo što se procjenjuje da će vladajući nacionalisti da izgube predsjedništvo u januaru i da će pobjediti Demokratska napredna stranka.
Uspešni sastanak bi mogao da koristi nacionalistima, ali i da ih košta glasova ukoliko glasači budu smatrali da Ma povlađuje Pekingu.
"Bijesni smo zato što će Ma prodati Tajvan", izjavio je portparol jednog od opozicionih pokreta, Tajvanske unije za solidarnost (TSU), pobornika nezavisnosti Tajvana.
Liderka glavne tajvanske opozicione Demokratske napredne partije Cai Ing-ven, koja prema istraživanju uživa najveću podršku javnog mnjenja, ocjenila je da će samit naškoditi tajvanskoj demokratiji.
Ma je naveo da SAD nisu odigrale nikakvu ulogu u ovom približavanju ali da su unaprijed obavještene o samitu. Vašington, koji podržava Tajvan, hladno je dočekao vijest o samitu, preneo je AFP.
Mnogi na Tajvanu se pitaju zašto je Kina prihvatila da popravlja odnose sa Tajvanom nakon Maovog dolaska na vlast, uzimajući u obzir da je prethodne pokušaje odbacivala.
Neki smatraju da je riječ o političkoj podršci Maovoj partiji, dok drugi približavanje tumače kao pokušaj Kine da se približi nekom savezniku SAD u trenutku kada se Kina i Amerika spore oko aktivnosti u Južnom kineskom moru.
Očekuje se da će se dva predsjednika obratiti javnostiu subotu i onda sastati iza zatvorenih vrata, a potom i zajedno večerati.
Da bi se izbjegli protokolarni problemi koji bi mogli nastati zbog oslovljavnja predsjedničkim funkcijama, dva lidera će se oslovljavati sa "gospodine".
( Beta )