EBRD: Glavni problem Crne Gore potiče od rasta javnog duga

Ekonomski rast Crne Gore ubrzava na tri odsto u ovoj godini, nakon razočaravajućih rezultata u 2014, ali je njen glavni problem na fiskalnoj strani koji potiče od rasta nivoa javnog duga, navodi se u novom regionalnom izvještaju Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). U novim Izgledima za ekonomije u zemljama u kojima EBRD investira (Regional Economic Prospects), za crnogorsku ekonomiju je u narednoj godini prognoziran najveći rast u regionu. “Očekuje se da snažan ekonomski učinak, povezan sa velikim projektom autoputa koji finansiraju Kinezi, nadmaši tokom naredne godine rastom BDP-a od četiri odsto odsto, najvećim u jugoistočnoj Evropi”, navodi se u saopštenju EBRD. Sektor turizma je, kako se dodaje, imao dobar učinak u ovoj godini, kompenzujući pad u broju ruskih turista velikim brojem posjetilaca iz regiona. Prognoze EBRD za ovu godinu se razlikuju od Vladinih koja za ovu godinu očekuje rast ekonomije od 4,3 odsto. I Međunarodni monetarni fond je u globalnom izvještaju smanjio prognoze rasta crnogorske ekonomije za ovu godinu na 3,2 odsto sa 4,7 odsto, koliko je ta međunarodna institucija prognozirala u aprilu. Prema izvještaju Svjetske banke, ekonomija Crne Gore u ovoj godini rasti 3,4 odsto. U izvještaju EBRD se navodi da generalno, izgledi za ekonomije u zemljama u kojima EBRD investira, ostaju podijeljeni, sa zemljama dalje prema istoku koje su opterećene ruskom recesijom i oslabljenim cijenama nafte i drugih roba. Regioni koji su dalje prema zapadu imaju koristi od oporavka eurozone i uticaja prilagodljive monetarne politike Evropske centralne banke.

U regionu u cjelini se očekuje da će rast usporiti na samo 0,2 odsto ove godine, u odnosu na 1,8 odsto u 2014.

U regionu u cjelini se očekuje da će rast usporiti na samo 0,2 odsto ove godine, u odnosu na 1,8 odsto u 2014. Umjeren rast od 1,6 odsto očekuje se u 2016. godini. Ove prognoze su nepromijenjene od maja. Sada se očekuje da se ukrajinska ekonomija, na primjer, smanji 11,5 odsto u ovoj godini, što je pogoršanje od četiri procentna poena u odnosu na majske projekcije. "Možda ćemo sada u 2016. godini imati preokret nakon pet uzastopnih godina usporavanja. Ali loše je što postoje i značajni rizici”, rekao je vršilac dužnosti glavnog ekonomiste u EBRD, Hans Peter Lankes. U izvještaju se kao rizik navodi i oštriji od očekivanog usporavanja u Kini, većeg od očekivanog povećanja kamatnih stopa u SAD-u, političke nestabilnosti i geopolitičke tenzije i neravnomjerna implementacija programa za spašavanje Grčke ekonomije. U izveštaju se navodi da kriza izbjeglica koja je oštro intenzivirana u 2015. godini utiče na ekonomiju u velikom broju zemalja. Među zemljama koje su u tom smislu u "prvim redovima", procenjuje se da će Turska biti domaćin nekoliko miliona izbjeglica, dok u Jordanu oni čine gotovo petinu stanovništva. Ovaj masivni priliv je nategnuo javne usluge, vladine finansije i tržišta rada.

Tranzitne zemlje u jugoistočnoj Evropi koje su pružale medicinsku i socijalnu pomoć, hranu, vodu i smještaj za izbjeglice, se suočavaju sa logističkim i fiskalnim izazovima. Posmatrano po regionima, EBRD vidi relativno jaku perspektivu u centralnoj Evropi i baltičkim zemljama, uz pomoć kvantitativnog popuštanja u eurozoni (QE) i nižih cijena robe, čime se obezbjeđuje prostor za lakše monetarne uslove u regionu. “Očekivana prosječna stopa rasta od oko tri odsto u 2015. i 2016. omogućava kontinuirano iako sporo, približavanje po nivoima dohotka onim razvijenim ekonomijama", navodi se u izvještaju. Ekonomije u jugoistočnoj Evropi takođe imaju koristi od QE u Evropi, slabijeg eura i niže cijene nafte. Očekuje se generalno da se rast nastavi u 2015. godini i da se održava u 2016. Međutim, kada je u pitanju grčka ekonomija, očekuje se da se smanji i ove i sljedeće godine. Ekonomska situacija u istočnoj Evropi i na Kavkazu se u 2015. godini pogoršala, pod uticajem prelivanja recesija u Rusiji i dublje recesije u Ukrajini i Bjelorusiji. Međutim, očekuje se da će Ukrajina ponovo pokazati rast 2016. godine. Privreda možda dotakne dno polovinom godine i onda bude na putu postepenog oporavka. Program MMF-a u Ukrajini i dalje ide planiranim tokom. Očekuje se da rast u Turskoj ostane uglavnom nepromijenjen na tri odsto u 2015. i 2,8 odsto u 2016., znatno ispod dugoročnog potencijala zemlje. Slaba domaća potražnja može biti djelimično nadoknađena poboljšanjem izvoza, jer oporavak u eurozoni podržava izvoz, dok slabija domaća tražnja i niže cijene roba, smanjuju uvoz. U izvještaju se naglašava da je Turska posebno ranjiva na opasnost od uticaja odliva kapitala na tržišta u razvoju u svjetlu očekivanog povećanja američkih kamatnih stopa. U Rusiji se očekuje da će se proizvodnja smanjiti 4,2 odsto u 2015. i 1,2 odsto u 2016, kako potrošnja i realni dohoci budu padali zbog znatno niže cijene nafte, koje ujedinjuje strukturne probleme i efekte ekonomskih sankcija. Očekuje se da će se recesija smanjiti u 2016. Kako se ekonomija bude prilagođavala nižim cijenama nafte, a povećana potrošnja vlade daje dodatni stimulans. U centralnoj Aziji se očekuje da će rast značajno usporiti u 2015-16. u poređenju sa 2014. zbog nižih cijena robe i jakih ekonomskih veza regiona sa Rusijom. U regionu južnog i istočnog Mediterana, prognoze su revidirane za Egipat zbog jakih investicija. U Tunisu su izgledi rasta oslabljeni zbog pogoršanja domaćih uslova dok se regionalni problemi bezbjednosti odnose na Jordan. Očekuje se da snažan poljoprivredni učinak podigne rast u Maroku na 4,9 odsto u 2015. Uočeno je usporavanje rasta 3,8 odsto u 2016. godini.

( Biljana Matijašević )