Povjerioci ne obavještavaju Poresku upravu o neizmirenim obavezama
“Ako krenemo da poštujemo ovaj zakon zaštitićemo ogroman broj kompanija. Šteta da imamo snažan mehanizam u zakonu, a da ga ne koristimo”, zaključio je Šehović
Poresku upravu (PU), od kada je donijet Zakon o rokovima izmirenja novčanih obaveza, nijedan privredni subjekat, odnosno povjerilac potraživanja, nije obavijestio o neizmirenim obavezama, pa ta institucija nije imala osnova za pokretanje odgovarajućeg postupka.
Generalni direktor Direktorata za poreski i carinski sistem u Ministarstvu finansija, Novo Radović, rekao je da se postavlja pitanje zbog čega povjerioci ne koriste instrumente iz tog zakona.
On smatra da je moguće da nemaju dovoljno saznanja o tome šta su njegovi benefiti.
“U tom cilju će se preduzeti mjere na edukaciji privrednih subjekata u saradnji sa Privrednom komorom, sa ciljem da se i mjerama državnih organa rješava problem nelikvidnosti”, rekao je Radović u Skupštini odgovarajući na pitanje nezavisnog poslanika, Damira Šehovića.
Šehovića je zanimalo kakav je dosadšnji rezultat primjene Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza, koji je Skupština usvojila 19. juna prošle godine, odnosno Uredbe o načinu i postupku vršenja kontrole izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama od 31. jula prošle godine.
“Koliko je do sada naplaćeno novčanih kazni preduzećima i odgovornim osobama u tim preduzećima, po osnovu neizmirivanja novčanih obaveza”, pitao je Šehović.
Radović je objasnio da je Zakon stupio na snagu 12. jula prošle godine i da su njime propisani rokovi za izmirenje novčanih obaveza između privrednih subjekata, kao i posljedice kašnjenja neispunjenja novčane obaveze.
"Zakonom su propisane i kaznene odredbe za prekršaj kada preduzeće ne izmiri novčane obaveze u rokovima utvrđenim zakonom”, kazao je Radović.
Vlada je, kako je podsjetio, donijela i Uredbu o načinu i postupku vršenja kontrole izmirenja novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama, koja je stupila na snagu 23. avgusta prošle godine.
“Imajući u vidu odredbe zakona i uredbe, nadležnost poreskog organa u sprovođenju tih propisa sastoji se u preduzimanju mjera u situacijama kada određeni subjekt ne izmiri dospjelu obavezu u propisanom roku”, dodao je Radović.
Poreski organ, kako je naveo, pokreće postupak podnošnja prekršajne prijave, ili izdavanja prekršajnog naloga, kada ga privredni subjekat koji je povjerilac novčanih potraživanja u komercijalnoj transakciji obavijesti o neizmirenim novčanim obavezama.
Prema njegovim riječima, Zakon predstavlja i antimonopolsku mjeru, odnosno mjeru zaštite onih koji nijesu dovoljno ekonomski snažni.
Šehović je ocijenio da Zakon mora da zaživi.
“Ako krenemo da poštujemo ovaj zakon zaštitićemo ogroman broj kompanija. Šteta da imamo snažan mehanizam u zakonu, a da ga ne koristimo”, zaključio je Šehović.
( Mina Business )