Zelenašenje u Crnoj Gori: Najmanje 30 miliona eura dato na pozajmicu

Crnogorsko pravosuđe tek je odnedavno krenulo u bitku protiv zelenaštva, koje je po zakonu krivično djelo. Po rezultatima iz ove godine, Crna Gora bi mogla parirati i Hrvatskoj koja je članica EU, ali je to ipak tek početak.

Prva presuda i jedan sačuvan krov nad glavom, kap su u moru onoga što je zelenašenje u Crnoj Gori proizvelo od početka devedesetih. U vrijeme ratova i sankcija, nije se često birao način da se radi golog preživljavanja dođe do novca, a vjerovatno nikada neće biti poznato koliko je takvih "dužnika" okončalo život ili izgubilo dom. Zato je sada na nadležnim organima da ovu društvenu patologiju prevenira ili adekvatno kazni.

Tek prije tri godine država je riješila da način na koji kamataši zarađuju pretoči u krivično djelo poznato kao "zelenaštvo".

U javnoj verziji dokumenta "Procjena opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori" iznijeta je procjena da se u Crnoj Gori nalazi najmanje 30 miliona eura gotovog novca koji su dati na pozajmicu sa zelenaškom kamatom. Ipak, operativna verzija sadrži i identitet 200 osoba koje su "uključene u ovaj biznis, a godišnje ostvare profit do 70 miliona eura“. To je bio razlog da crnogorska policija i tužilaštvo pokrenu obavještajni projekat "Loan" čiji je dosadašnji rezultat - realizacija osam akcija i podnošenje krivičnih prijava protiv 11 osoba.

"Protiv devet lica zbog osnova sumnje da su počinila krivično djelo zelenaštvo, protiv jednog policijskog službenika zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja na način što je kao sredstvo obezbjeđenja za pozajmljeni novac "na kamatu" založio službeni pištolj, kao i protiv jednog lica zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo iznuda u pokušaju na štetu lica oštećenog krivičnim djelom zelenaštvo. Devet lica osumnjičenih za krivična djela zelenaštvo, obuhvaćeno ovim akcijama, je na tzv. zelenašku kamatu do sada plasiralo iznos od preko 730.000 eura", navodi se u saopštenju Uprave policije.

Broj onih koji su zbog finansijskih nevolja izgubili nekretnine vjerovatno nikada neće biti poznat. S druge strane policija kao značajanu činjenicu navodi da su do sada realizovanim akcijama uspjeli da jednom dužniku sačuvaju krov nad glavom.

"Kao posebno značajnu izdvajamo činjenicu da je jedno od uhapšenih lica idenitifikovano kao vođa organizovane kriminalne grupe, a u konkretnom slučaju je za vrijednost pozajmljenih novčanih sredstava, koja su sa zaračunatom kamatom iznosila 12.000 eura, zahtijevao vlasništvo nad nekretninom – kućom sa pripadajućim nepokretnostima ukupne vrijednosti oko 150.000 eura", saopšteno je iz policije.

Zbog zelenašenja, već je izrečena i prva presuda pred crnogorskim sudovima. Džudista Marko Radulović osuđen je nepravosnažno na osam mjeseci zatvora jer je sud utvrdio da je "zelenašenjem" zaradio nešto više od 22.000 eura. Zaprijećena kazna zatvora u slučaju da korist premašuje preko 30.000 eura veća je i do deset puta.

Iako crnogorski istražitelji tek nastoje da se uhvate u koštac sa ovim krivičnom djelom, po rezultatima ne zaostaju za hrvatskim kolegama.

"Radi se kaznenom djelu "Lihvarski ugovor" opisano i kažnjivo prema čl. 242. Kaznenog zakona RH. Zapriječena je kazna st. 1. do 3 godine, ukoliko se počinitelj time bavi kao djelatnošću ili je ostvarena velika imovinska korist st. 2., zaprijećena je kazna od 1 do 8 godina. U razdoblje 1. do 8. mjesec 2014. god. evidentirano je 16 kaznenih djela i 4 počinitelja, a u istom periodu 2015. god. 12. kaznenih djela i 8 počinitelja", navodi se u odgovorima dosatavljenim iz MUP-a Hrvatske.

Zelenaštvu se teško ulazi u trag, jer oštećeni obično ne prijavljuju da su žrtve ovog krivičnog djela, a kako tvrde iz policije u većini slučajeva čak ne žele ni da potvrde policijske informacije i saznanja. To je i razlog zbog čega crnogorska policija poziva i ohrabruje žrtve ovih krivičnih djela da prijave one od kojih su "pod kamatu" pozajmljivali novac, kao i sva druge koji imaju saznanja o bilo kom slučaju zelenaštva.

( Svetlana Đokić )