Sudar umjetničkih formi mladih autora

U nikšićkim galerijama „Nikola I“ i „Ilija Šobajić“ proteklog vikenda otvorene su izložbe mladih umjetnika iz Podgorice, Tijane Vujović i Nikole Radonjića. Izložbu umjetnika različitih senzibiliteta, ali i umjetničkih pristupa, otvorio je David Delibašić, kustos u JU Muzeji i galerije Nikšić, u okviru programa Nikšićka kulturna scena.

“Ovdje, u jednom dahu, imamo sudar umjetničkih formi koje se mogu podrazumijevati kao klasične. Dakle, riječ je o klasičnom slikarstvu i reljefnom vajarstvu. Odmah, možemo primijetiti i profilisati dvije osobene perspektive koje tretiraju savremene problematike ili bolje rečeno, reakciju na njih”, kazao je Delibašić.

Tijana Vujović je izložila je dva diptiha i devet radova u kombinovanoj tehnici i akriliku, iz ciklusa “Šta leži ispod/What lies beneath”.

“U fokusu mog istraživanja je čovjek, koji je uvijek u bliskoj zajednici ili sukobu s prirodom, kao i sama ljudska priroda. Likove najčešće preuzimam sa porodičnih fotografija pronađenih u digitalnog ikonosferi, iz kojih ‘kropujem’ figure i smještam ih u drugo, otuđeno i donekle samotno okruženje, koje je bezazleno i nepoznato”, kazala je umjetnica koja je studije slikarstva završila na FLU na Cetinju, u klasi prof. Rajka Todorovića, a prošle godine magistrirala Istoriju kulture na Istorijskom institutu u Podgorici

Radovima, kaže, želi postaviti pitanje ljudskog identiteta i inkarnacije - udizanje čoveka kao centralnog predmeta rada.

“Koristim se simboličkim narativom u lutanju između stvarnosti i fikcije”, pojasnila je ona.

U okviru postavke “Ples letećih sfera” slikar i vajar Nikola Radonjić, izložio je 17 autentičnih simboličnih reljefnih struktura, različitih formi, sa nataloženom korozijom i akrilikom, kojima autor prekriva i akcentuje te strukture.

“Sfere prestavljaju najsuptilnije oblike svijesti, kao što je inspiracija, dok korozija na reljefima predstavlja zanemarivanje i ignorisanje tih oblika svijesti. Inspirisan arhetipskim simbolima uradio sam određene kompozicije poput krsta, spirala, mandala, i druge oblika sadržajnog simboličkog značenja. To su oblici koji se nalaze u različitim kulturama a mogu često i da se pronađu u prirodi”, objasnio je Radonjić koji je osnovne i specijalističke studije, odsjek vajarstvo, završio, na FLU na Cetinju.

Reljefi su nastali, objašnjava on, tehnikom koju je “izmislio”.

“U procesu rada koristio sam jednu vrstu plastike, koju sam na neki način ‘izmislio’ i prilagodio radu u zatvorenom prostoru. Ona je na bazi akrilika i nije štetna za zdravlje. Takođe, i ‘rđu’ sam slučajno izmislio jednom vrstom elektrolize, nanoseći je na reljefne poovršine iz više slojeva” kazao je umjetnik.

( Svetlana Mandić )