Ivanović: Ulaskom u NATO biće smanjene i kamatne stope
Bilo je pitanja o statusu granica prema susjedima a Prevlaka nakon međunarodne arbitraže može biti jedino turistička destinacija
Učestvujući na tribini o evroatlanskim integracijama na Žabljaku, kojom je predsjedavao predsjednik Opštine Veselin Vukićević, ministar poljoprivrede Petar Ivanović, ambasadori Slovačke i Italije u Crnoj Gori František Lipka i Vićenco Del Monako, ambasador Slovačke u Mađarskoj Rastislav Kačer i Tadeuš Kžvida iz MIP Poljske, kazali su prisutnima u sali Opštine da im nije cilj da Žabljačane ubjeđuju za članstvo Crne Gore u NATO savezu već da doprinesu otklanjanju dilema kod građanstva.
„Kad se donose teške odluke postoje dileme, istinske ili ne. Cilj Vlade jeste poboljšanje života a za još veći potrebne su pretpostavke u vidu sigurnosti i mira i ekonomskog interesa. Članstvo u NATO utiče na priliv investicija. Pokazatelji govore da nema države, članice NATO, koja nije makar duplirala direktne strane investicije i smanjila kamatne stope jer je smanjen rizik. Dobijamo lijepu priliku, ima podmetanja ali treba razmisliti svojom glavom,“ kazao je Ivanović i dodao da je podrška članstvu 56 posto.
Ambasadori su prenijeli iskustva svojih država. Vićenco Del Monako ukazao je na terorizam i humanitarne tragedije koje se tiču prostora Mediterana.
„Prvi utisak je da je NATO vojni, a u stvari je prvo politički pa tek vojni savez. Bezbjednost je zajedničko dobro sa izraženom vezom bezbjednosti i razvoja. Politička stabilnost je uslov progresa a to jedino može da obezbijedi članstvo u NATO savezu“, kazao je Del Monako.
O putu Slovačke u NATO, ambasador Lipka kaže da je sve počelo padom Berlinskog zida i nezavisnošću.
„U okolnostima velike nezaposlenosti propale privrede i zatvorenih fabrika ciljevi su nam bili NATO i EU. Privredu smo modernizovali kroz strane investicije. Danas smo po glavi stanovnika najveći proizvođači automobila, stekli trajnu stabilnost a to daju ovi savezi“, kazao je Lipka.
Tadeuš Kžvida istakao je da je Poljska prva komunistička zemlja koja je krenula tim putem jer im je trebala bezbjednost, što je moguće u NATO savezu.
Uslijedio je niz pitanja prisutnih u sali koja su od strane gostiju ocijenjena veoma dobrim.
Na pitanje Mitra Ostojića kako bi, u kontekstu posljednjih dešavanja, njihove države reagovale u slučaju nereda i da li će to imati posljedice pri pozivanju Crne Gore u NATO, dobio je odgovor od Františeka Lipke da su mirni protesti svugdje dozvoljeni a u slučaju nasilnih reaguje policija.
„Neće to uticati, jer je Crna Gora ispunila uslove. Jasno je da je jedan od ciljeva protesta bio i sprečavanje ulaska u NATO,“ kazao je Lipka i naglasio sa sigurnošću da će u decembru Crnoj Gori stići poziv za članstvo u NATO.
Tadeuš Kžvida je kazao da u demokratijama na miran način može da se uradi sve i uzvratio pitanjem mogu li se osjećanja male grupe ljudi prihvatiti kao osjećanja cijele zemlje
Na pitanje Milorada Zarubice, Del Monako je odgovorio da Crna Gora članstvom ne gubi suverenitet već ga učvršćuje kroz instituciju konsenzusa u odlučivanju i jača bezbjednost. Negirao je instaliranje NATO baza.
Lažima je nazvao priče o NATO bazama i Del Monako i kazao da Alijansa ima samo jednu bazu.
Bilo je pitanja o statusu granica prema susjedima a Prevlaka nakon međunarodne arbitraže može biti jedino turistička destinacija.
Vidomir Španjević konstatovao je da se pod sloganom demokratioje nameće da se članstvo ostvari u parlamentu koji je izgubio legitimitet i da bi referendum bio najdemokratskiji.
Ambasador Lipka odgovorio je da NATO ne nameće način donošenja odluke već je to pravo države.
„Referendum je obavezan za članstvo u EU, ali ne i za NATO. Od svih članica referendum se organizovao samo u Sloveniji i Mađarskoj. Odluka parlamenta za članstvo u NATO je dovoljna jer se ne gubi suverenitet,“ kazao je Lipka. Za Rastislava Kačera referendum nije demokratija već iluzija i „štap za invalidne političare“. Takvog mišljenja nije bio Tadeuš Kžvida, koji je smatrao da ljudi ovu odluku mogu donijeti onako kako oni žele.
Isti učesnici, na istu temu, prethodno su učestvovali na tribini u Šavniku.
( Obrad Pješivac )