Brajović: Neophodna nulta tolerancija na nasilje

Crna Gora mora biti društvo sa nultom tolerancijom prema bilo kojoj vrsti nasilja, a posebno onog nad ženama, poručio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović, navodeći da to ne smije biti pojava na koju se žmuri i ćuti.

On je na Devetom zasjedanju "Ženskog parlamenta" podsjetio da aktivnosti u okviru 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama simbolički uvijek počinju 25. novembra, koji se obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Brajović je kazao da ne vidi bolje mjesto od parlamenta na kojem se može razgovarati o toj temi u pogledu njenih uzroka, ali i načina na koje se mogu poboljšati mehanizmi za prevenciju, bilo da se radi o zakonodavnom okviru, jačanju kapaciteta institucija ili podizanju svijesti o uticaju te pojave na društvo.

"Sa ovog mjesta danas, svi zajedno, šaljemo snažnu poruku da Crna Gora mora biti društvo sa nultom tolerancijom prema bilo kojoj vrsti nasilja, a posebno nasilja nad ženama“, istakao je Brajović.

Kako je naveo, borba protiv nasilja uvijek mora biti postavljena u širi kontekst i podrazumijevati osnaživanje žena svih uzrasta, poboljšanje njihovog ekonomskog položaja, kao i povećanje njihovog učešća u politici i svim društvenim sferama.

Brajović je kazao da je u Crnoj Gori zastupljenost žena na državnom nivou 23,5 odsto, da taj procenat na lokalnom nivou u više od polovine lokalnih sredina značajno prelazi procenat sa državnog, kao i da u jenom broju opština taj procenat prevazilazi zakonom propisanu normu od 30 odsto.

"Ovo pokazuje da naše društvo sazrijeva i shvata da žene, koje čine više od polovine stanovništva Crne Gore, imaju pravo i potrebu da učestvuju u političkim procesima koji utiču na njihove, živote njihovih porodica i, u krajnjem, na cjelokupno društvo“, istakao je on.

Brajović je kazao da u potpunosti podržava zahtjev predstavnica Ženske političke mreže, koju čine političarke iz 16 partija u Crnoj Gori, da na listama bude minimum 40 odsto žena, uz raspored koji podrazumijeva da se u svakoj grupi od tri kandidata nađe najmanje jedna žena.

"I kroz ovu mrežu, ali i druge primjere umrežavanja kroz istoriju, žene su pokazale da su i u kriznim i izazovnim periodima u stanju da vode dijalog i kreiraju politike i akcije neophodne za rješavanje najakutnijih problema u društvu, kakvo nasilje nad ženama i u porodici jeste“, ocijenio je on.

Ne smije se, kako je naveo, ostaviti ni najmanja sumnja da je nasilničko ponašanje prema bilo kome prihvatljivo u Crnoj Gori.

"Multidisciplinarni pristup nadležnih institucija, njihova sardanja i koordinacija, procesuiranje ovakvih djela uz odgovarajuću kaznenu politiku su od posebnog značaja kako bi se žrtve osjećale sigurnim i zaštićenim. Svi zajedno smo dužni da kreiramo preventivne mjere, ali i servise pomoći i podrške žrtvama nasilja“, rekao je Brajović.

Nasilje, istakao je on, ne smije biti pojava na koju se žmuri i ćuti, a svaka žena u Crnoj Gori ima pravo na život bez straha i nasilja.

"Na to nas obavezuju ne samo zakoni, konvencije i pravila, već naša svijest, savjest i naše opredjeljenje da svakodnevno gradimo društvo u kojem će svi živjeti bezbjedno, dostojanstveno, uživati jednaka prava, uslove i šanse“, zaključio je Brajović.

Predsjednica skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, Nada Drobnjak, kazala je da je u Crnoj Gori još visok prag tolerancije na nasilje nad ženama.

Ona je ocijenila da je alarmantan podatak iz nedavnog istraživanja da svaka četvrta osoba u Crnoj Gori, koja je učestvovala anketi, nalazi opravdanje za nasilje.

"To je alarmantan podatak, baš kao što je alarmantan i podatak da četiri od deset žena u Crnoj Gori trpre neki oblik nasilja“, istakla je Drobnjak.

Nasilje, naglasila je ona, ne smije da se toleriše, nego mora da se sankcioniše.

Zato, kako je navela, i postoji veliki broj globalnih kampanja, među kojima je i 16 dana aktivizma.

"Međunarodne kampanje govore o tome da i poslanice često, u okviru parlamenata na globalnom nivou, trpe neki oblik nasilja“, kazala je Drobnjak.

Prema njenim riječima, o svemu tome treba govoriti.

"Jer, kad progovorimo, onda smo i bliže rješenju“, dodala je Drobnjak.

( MINA )