Računi za struju bili bi još veći

Izgradnja malih hidroelektrana (mHE) pravda se smanjenjem manjka električne energije, što je neistina, a planiranje gradnje, koja se radi bez vodoprivredne osnove, planova i strategije upravljanja vodama, znatno će uticati na povećanje računa za struju.

To je istaknuto tokom jučerašnjeg okruglog stola “Koraci prema održivom razvoju malih hidroelektrana u Crnoj Gori”, na kome je predstavljena i finalna verzija istoimene studije “Grin houma” i Svjetskog fonda za životnu sredinu (WWF).

Izvršna direktorica “Grin houma” Nataša Kovačević kazala je da je istraživanje pokazalo da je ključni problem koji zahtijeva hitno rješavanje nedostatak vodoprivrednih osnova, odnosno strategije i planova upravljanja vodama, katastra vodotoka sa ekološkim i energetskim karatkteristikama i vodnog informacionog sistema.

“Sada se koristi Vodoprivredna osnova iz 2001. čiji je period važenja bio 10 godina, a za 14 godina u toj oblasti došlo je do značajnih promjena. Novi Predlog zakona o energetici definiše da plan korišćenja energije iz obnovljivih izvora donosi Vlada za period od 10 godina. Međutim, pokazuje se realna potreba da je projekte mHE potrebno planirati u periodu od tri godine”, kazala je Kovačević.

Ona je navela i da je, iako nijednim zakonom to nije predviđeno, opšte prihvaćena definicija da mHE predstavljaju izvor za napajanje strujom udaljenih i ruralnih centara.

“Nije urađena analiza koja bi pokazala koje su potrebe za strujom u oblastima na sjeveru na osnovu koje bi se davali vodotoci na korišćenje koncesionarima. Izgradnja mHE se pravda smanjenjem deficita električne energije, što je nesitina. Ne postoji deficit struje, on postoji samo kada se zaračuna KAP, a on je sada obavezan da se sam snabdijeva. Izgradanja mHE će značajno uticati na povećanje računa za struju ne samo kroz subvecioniranu cijenu struje i njen obavezan otkup iz mHE, već i kroz obavezan otkup energetske infrastrukture koju će graditi koncesionari, jer će nju morati da otkupe državne energetske kompanije”, kazala je Kovačević.

Direktorica Direktorata za životnu sredinu i klimatske promjena u Ministarstvu održivog razvoja Ivana Vojinović kazala je da treba biti oprezan prilikom izrade dokumanata i davanja dozvola.

“Izgradnja mHE je kompleksan zahvat i može da stvori velike i dalekosežne posljedice u prostoru i da utiče na prirodne resurse ”, kazala je Vojinović.

Saglasnost za 20 zahtjeva

Pomoćnik direktora Agencije za zaštitu životne sredine Ilija Radović kazao je da su toj instituciji za postupak procjene uticaja za životnu sredinu za MHE iznad jednog megavata od 2009. godine podnijeta 23 zahtjeva , a pozitvno riješeno 20.

“Što se tiče energetskih dozvola za MHE ispod jednog megavata, problem je istraživanje kvaliteta segmenata životne sredine određenih vodotoka. Dolazili smo u situaciju da nam se obrate određeni investitori za utvrđivanje uslova o zaštiti prirode, ali za najveći broj vodotoka nije bilo podataka”, kazao je Radović.

( Dejan Peruničić )