Bogdanović: Antičko blago Budve završilo kod Karađorđevića

“Možemo samo zamisliti sa kakvim bi zbirkama antičkih predmeta Budva danas raspolagala i šta bi sve mogla na uvid svijetu da je bar polovina pronađenog ostala u Budvi, a nije ostalo ništa jer je veći dio završio u muzeju Kneza Pavla Karađorđevića, a ostatak u privatnim posjedima”, kazao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović otvarajući danas u budvanskoj Modernoj galeriji "Međunarodni mutidisciplinarni naučni simpozijum Antička Budva” i prateću dokumentarnu izložbu "Prvo otkriće antičkih nekropola u Budvi”.

Simpozijum i izložbu organizovala je Javna ustanova “Muzeji i galerije” Budva uz pomoć resornog ministarstva i Opštine Budva, a povodom obilježavanja 80 godina od otkrića antičke nekropole, prilikom izgradnje hotela “Avala” i 15 godina postojanja i rada Muzeja grada Budve.

Podsjećajući kakva se “vremenska kapija” otvorila otkrićem budvanske nekropole daleke 1938, Bogdanović je kazao da sudbina većina predmeta koji su pronađeni u budvanskoj nekropoli, od kojih se samo manji dio nalazi danas u Budvi, je primjer koji nam pokazuje kako se ne treba odnositi prema svome kulturnom blagu.

“Ako se danas te greške ne mogu ispraviti, postoji nemali spisak poslova koje je neophodno utraditi kako bi antičko naslijeđe ovoga grada postalo njegovo markantnije obilježje, što grad čiji je kontinuitet urbane naseobine počeo prije gotovo dva i po milenijuma, ne samo da zaslužuje nego je i u obavezi da to naslijeđe podrobnije istraži, zaštiti i valorizuje. To mora biti jedna od prioriteta kulturnih strategija kako lokalne smaouprave tako i države. Vlada je pokazala spremnost za sveobuhvatniju podršku arheološkim istraživanjima, što pokazuju finansijska sredstva koje Ministarstvo kulture izdvaja kroz program zaštite kulturnih dobara“, naglasio je Bogdanović.

Gradonačelnik Budve Dragan Krapović kazao je da je Budva, stara mnogo vijekova i bogata nasljeđem.

"Ne smijemo štedjeti naše napore da ga sačuvamo i zaštitimo. Naše naslijeđe je blago koje ima istorijsku i kulturnu, ali takođe i ekonomsku vrijednost. Vrijednost koja nije dovoljno potencirana, niti valorizovana. Očuvanje naslijeđa nije jednostavan zadatak. Ponekad naslijeđe nestaje pod uticajem prirode, ali je uglavnom čovjek taj koji ima nemarni odnos prema nasljeđu. A nemaran odnos prema nasljeđu je put u devastaciju“, istakao je Krapović.

On je utvrdio da nismo dovoljno integrisali antičko naslijeđe Budve u naš turistički sistem. "To je oblast koju moramo poboljšati. Ali ja bih danas skrenuo pažnju na jednu drugu vrlo važnu stvar - na edukaciju. Da bi smo cijenili naslijeđe mi ga prvo moramo razumijeti i o njemu učiti. Ne smijemo dozvoliti da svi mi, stari i mladi, svaki dan prolazimo pored našeg naslijeđa, ali ne zastanemo i ne zapitamo se šta možemo o njemu još da naučimo. Saznanja o antičkom naslijeđu Budve mogu i moraju biti mnogo bolje uključena u naše obrazovanje, formalno ili neformalno. Mi se kao društvo moramo ozbiljnije posvetiti ovom procesu i naći način da stručna saznanja budu prenijeta široj javnosti. Sve ono što mi, građani Budve, naučimo o antičkom naslijeđu pružiće priliku i budućim generacijama da uče o njemu. Učeći o naslijeđu mi ga zapravo čuvamo. I pokazujemo da volimo svoj grad“, istakao je on.

Direktorcia JU "Muzeji i galerije" Lucija Đurašković kazala je da kultura jednog grada, između ostalog, može se vrednovati imajući u vidu odnos koji taj grad i njegovi stanovnici imaju prema njegovanju kulturne tradicije.

"Preko otkrića helenističke i rimske nekropole i otvaranjem Muzeja pred nama se otvorio hirizont viševjekovnog kulturnog naslijeđa na koem počiva autentičnost budvanske kulturne tradicije, tako da se dana neposredno možemo suočiti sa kulturnim izvorom prema kojem Budva spada, ne samo u najstarije po postanku, već i najznačajnije antičke centre Mediterana“, naglasila je Đurašković.

Naglašavajući da je ogroman broj predmeta pronađenih u Budvi otišao van Crne Gore, da se mogu vidjeti u muzejima u Beogradu, Zagrebu, Splitu, Bostonu... akademik Aleksandar Čilikov je ispričao svoje lično iskustvo.

"Na završetku studija imao sam kontakt sa jednim čuvenim švajcarskim numizmatičarem. On mi je saopštio da ne postoji ni jedna ozbiljna svjetska kolekcija u kojoj nema numizmatike sa područja Budva“, kazao je Čilikov.

( Vuk Lajović )