U Hrvatskoj manje izbornih lista nego prije četiri godine
Posljednja istraživanja javnog mnenja pokazuju da se vodi "mrtva trka" između vladajuće koalicije lijevog centra "Hrvatska raste" na čelu sa SDP-om premijera Milanovića i opozicione desne "Domoljubne koalicije" koju predvodi HDZ Tomislava Karamarka
Državna izborna komisija (DIP) Hrvatske primila je 168 lista za predstojeće parlamentarne izbore 8. novembra, što je gotovo upola manje nego na prošlim izborima kada ih je bilo 313.
Predsjednik DIP Branko Hrvatin izjavio je novinarima da je rok za predaju lista istekao u ponoć i da su među predatim listama 162 stranačke, a samo šest nezavisnih.
DIP u roku od 48 sati mora da provjeri i objavi važeće liste za 12 izbornih jedinica, a njihovom objavom počinje zvanična izborna kampanja.
Posljednja istraživanja javnog mnenja pokazuju da se vodi "mrtva trka" između vladajuće koalicije lijevog centra "Hrvatska raste" na čelu sa Socijaldemokratskom partijom premijera Zorana Milanovića i opozicione desne "Domoljubne koalicije" koju predvodi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) Tomislava Karamarka.
Prema tim rezultatima, novu vladu sastaviće ona opcija koja bude uspješnija u postizbornim koalicijama.
Na izborima se bira 151 poslanik u Saboru na mandat od četiri godine.
Hrvatska je podijeljena na deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 poslanika, a tri poslanika bira dijaspora u posebnoj 11. izbornoj jedinici.
Pripadnici nacionalnih manjina biraju ukupno osam poslanika, od kojih najmanje tri mjesta pripadaju srpskoj nacionalnoj manjini.
Manjine mogu da glasaju ili u 12. izbornoj jedinici ili po mjestu prebivališta u nekoj od deset preostalih jedinica za opšte liste.
Na osmim po redu parlamentranim izborima od samostalnosti Hrvatske glasaće se i preferencijalno, što znači da će osim liste birači moći da zaokruže i svog kandidata s liste za koju su glasali.
Deset dana prije izbora Ministarstvo uprave objaviće broj birača kojih je na predsjedničkim izborima početkom godine bilo 3,7 miliona.
( Beta )