Državni dug raste brže od BDP-a, plate i penzije realno manje

Ekonomski rast Crne Gore (BDP) u prvoj godini rada ove Vlade 2017. bio je 4,7 odsto, dok se ove godine očekuje da bude 4,1 odsto. To je impresivan rast, najveći u regionu i jedan od najvećih u Evropi, ali analize ostalih podataka za dvije godine rada Vlade pokazuju da taj rast nije nastao zbog veće privredne aktivnosti već zbog rasta potrošnje finansirane rastom državnog duga.

Takođe, taj rast nije imao uticaj na standard građana, jer su plate i penzije za ove dvije godine imale minimalan rast i to značajno manji od stope inflacije, pa je i ekonomska mogućnost građana u realnim iznosima značajno manja.

Državni dug na kraju 2016. godine, kada je Duško Marković preuzeo Vladu, bio je u neto iznosu 2,35 milijardi eura, na kraju septembra ove godine, umanjen za iznos depozita, vrijedi 2,72 milijarde a do kraja godine biće 2,8 milijardi.

Brutodomaći proizvod (BDP) na kraju 2016. iznosio je 3,95 milijardi a sada će prema procjenama vrijedjeti 4,6 milijardi. To znači da je državni dug za dvije godine porastao za 18,89 odsto, dok je BDP za ovaj period imao nominalni rast od 16,43 odsto. To pokazuje da je „rast ekonomije” dominantno finansiran novim zaduženjima.

Inflacija veća od "rasta" plata i penzija

Podaci Monstata pokazuju da taj „rast” nije uticao na standard građana, već da su iznosi prosječnih plata i penzija sada realno niži nego prije dvije godine. Prosječna plata 2016. godine iznosila je 499 eura, u 2017. prosjek je povećan na 510 eura, a isto toliko iznosi i za devet mjeseci ove godine. To znači da je prosječna plata za ove skoro dvije godine imala rast za 2,2 odsto. Inflacija u 2017. godini bila je 2,4 odsto a za devet mjeseci ove godine još 2,8 odsto.

To znači da je realna vrijednost prosječne zarade manja za tri odsto. Prosječna penzija u decembru 2016. godine, prema podacima Fonda PIO, bila je 284,06 eura a u septembru ove godine je 284,57 eura. To znači da je rast za dvije godine iznosio 0,18 odsto, a kako je inflacija u međuvremenu bila 5,2 odsto, realna vrijednost prosječne penzije je pala za pet odsto.

Privredna aktivnost - industrijska proizvodnja u protekle dvije godine je najviše zavisila od kiše i perioda remonta u TE Pljevlja, odnosno proizvodnje električne eneregije jer je proizvodnja u ostalim djelatnostima na niskom novou. Tako je industrijska proizvodnja u 2017. godini imala pad od 4,2 odsto, jer je proizvodnja struje bila manja za 24,6 odsto u odnosu na godinu ranije. Za devet mjeseci ove godine, za koliko postoje podaci Monstata, industrijska proizvodnja imala je rast od 24,4 odsto opet zahvaljujući rastu proizvodnje električne energije od 84,8 odsto.

Broj zaposlenih raste, ali samo ljeti

Prosječan broj zaposlenih u 2016. godini bio je 178 hiljada, u 2017. je povećan na 182 hiljade, a prosjek za devet mjeseci ove godine iznosi 188 hiljada dok je u istom periodu lani bio 183 hiljade. Zbog ovoga je premijer Marković prošle sedmice kazao da je za dvije godine njegovog mandata „otvoreno 9.000 radnih mjesta”.

Ovaj podatak premijera je formalno tačan, ali je zaključak pogrešan jer se suštinski ne radi o stalnim radnim mjestima, već samo o povećanju zaposlenosti tokom turističke sezone. Na primjer u januaru ove godine broj zaposlenih je iznosio 178 hiljada i bio je za svega hiljadu veći nego u istom mjesecu 2017. godine, dok je broj zaposlenih u julu ove godine iznosio 198 hiljada i bio je za sedam hiljada veći negu u julu prošle godine.

Iz ovoga se mogu izvući zaključci da su inspekcije konačno suzbile rad na crno tokom sezone ili su poslodavci bili primorani da više zapošljavaju i prijavljuju domaće radnike tokom sezone jer im je administrativno otežano zapošljavanje stranih radnika.

Prema sektorima djelatnosti najveći rast broja zaposlenih bio je u administrativnim službama i to za 2,7 hiljada, u ugostiteljstvu za 1,7 hiljada, građevinarstvu za 1,6 hiljada, saobraćaju i skladištima, i industriji za po 900, državnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu za po 600,... Smanjen je broj zaposlnih u poljoprivredi i šumarstvu za oko 400 i rudarstvu i finansijskim uslugama za po 200.

I Marković sumnja u manju nezaposlenost

Vlada se hvali da je u protekle dvije godine značajno smanjila nezaposlenost i opet je formalno u pravu, a sumnju u relevatnost takvih podataka iznio je prošle sedmice i sam premijer Marković.

U decembru 2016. na evidenciji Zavoda za zapošljavanje bilo je 49,4 hiljade nezaposlenih, u istom mjesecu prošle godine 51,2 hiljade a sada je ta brojka 42,8 hiljada. Vlada i Zavod su u međuvremenu promijenili metodologiju brojanja nezaposlenih, odnosno uveli su nove osnove za brisanja nezaposlenih sa evidencije i postrožili postojeće kriterijume.

"Smanjenje stope nezaposlenosti je 4% po evidenciji Zavoda za zapošljavanje, dakle administrativnoj koja nije baš pouzdana jer sadrži podatke koji ne daju realnu sliku, a 4,6 % je pad stope nezaposlenosti po anketnoj evidenciji. Sad je nezaposlenost na nivou 14,4 %, a u decembru 2017. je bila preko 21% i po jednoj i po drugoj evidenciji”, rekao je Marković prošle sedmice najavljujući da želi da nastavi "sa ovakvim rezultatima".

Prije dvije godine hvalio prethodnika, a sada pominje njegove probleme

Duško Marković je u ekspozeu prije dvije godine kazao da je u mandatu prethodne Vlade, Crna Gora očuvala makroekonomsku stabilnost i izašla iz recesije, govorio je i o rastu ekonomije, plata i penzija, zaposlenosti,... Tada je saopštio samo hvalospjeve na račun prethodnika Mila Đukanovića, čiji je bio potpredsjednik.

Međutim, prošle sedmice u saopštenju iz njegovog kabineta nakon sastanka sa Savjetom stranih investitora, navedeno je „podsjetivši na nepovoljan kontekst u kojem je 41. Vlada Crne Gore započela mandat - u stanju visokog budžetskog deficita i javnog duga, nepovoljnog regionalnog i šireg okruženja - predsjednik Vlade je rekao da su iskušenja bila takva da uspjeh nije bio izgledan”.

"Kada sam preuzeo dužnost predsjednika Vlade, kada sam se suočio sa tim bilo je više razloga da vjerujem da nećemo uspjeti nego da ćemo uspjeti prevazići postojeće probleme. Danas ipak mogu da kažem da smo uspjeli, da smo, kako bismo mi u Crnoj Gori rekli, ‘stali na zelenu granu’, da smo obezbijedili pozitivan trend, da smo uhvatili priliku koja nam se pružila i da smo dali ozbiljan odgovor na sve izazove o kojima smo govorili”, rekao je sada Marković.

Najveći izazovi - smanjenje državne uprave i javnog duga

Vlada se obavezala da će do kraja 2020. godina smanjiti broj zaposlenih u javnoj upravi za pet hiljada, što već godinama traže MMF i Svjetska banka.

To će biti jedan od najvećih izazova Vlade u naredne dvije godine imajući u obzir da te 2020. godine slijede novi parlamentarni izbori a da su većina zaposlenih u javnoj upravi i članovi njihovih porodica glasači vladajućih partija.

Ove godine pred predsjedničke i lokalne izbore u većini opština došlo je do drastičnog povećanja zapošljavanja u državnoj upravi, pa je Vlada u junu morala da predlaže rebalans kako bi iznos za zarade zaposlenih u budžetu povećala za čak 23 miliona eura.

Time je sama prekršila najavljene mjere iz fiskalne strategije od prošle godine, jer joj je očuvanje broja glasova u tom trenutku bilo bitnije od fiskalne konsolidacije.

Međutim, državni budžet više ne može da finansira taj luksuz, a i "smanjenje fonda zarada u javnom sektoru” biće pod posebnom lupom Međunarodnog monetarnog fonda.

Javni dug Crne Gore na kraju ove godine biće preko 70 odsto BDP-a, a Vlada je svojim strateškim dokumentima najavila da će ga u 2020. smanjiti ispod 60 odsto, što je granica visoko zadužene države prema mastrihtskim kriterijumima. Osim smanjenja javne administracije, Vlada mora da stabilizuje budžet, odnosno da iz redovnih prihoda isplaćuje skoro sve troškove. Moći će da se zadužuje samo da bi vratila ranije dugove i za najneophodnije javne investicije.

Najveće prepreke na tom putu su veliki sudski sporovi koji mogu pasti na teret budžeta, izdržavanje neprofitabilnih državnih kompanija i garancije koje im je država odobrila, vrlo izražena siva ekonomija, nenaplativost značajnog dijela poreskog duga, kao i preveliko oslanjanje na nepredvidljivu privredu kao što je turizam.

Sve cvjeta i raste samo u ironiji

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica dvogodišnji rad Vlade je ocijenila “pobjedničkim”.

“Nezaposlenost je na najnižem nivou od kada je Crna Gora uspješno okončala proces tranzicije. Zdravstvo se bavi zdravljem građana i iskusni ljekari su nosioci pozitivnih trendova unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite, dok se ne obaziru na neznavene političare iz ministarstva i fonda, koji više nemaju pravo da upravljaju finansijama ovog podsistema. I, konačno smo našli ekonomski balans da je ekonomska reforma najkvalitetnije odrađena, kada se sistemski bavi pojedinačnim životnim egzistencijama i poboljšanjem životnog standrada najšireg kruga građana”, ironično je kazala Kasalica.

Ona je u tom tonu dodala da je “postalo nevažno da li imate partijsku knjižicu, odnosno, da li su nivo poslušništva i neznanja indikatori društvenog uspjeha i ličnog, nezarađenog stvarnim rezultatima, bogatstva”.

“I naše bezbjednosne službe su posvećene očuvanju demokratskih vrijednosti i stabilnosti države, pa više ne ćute kada njihovi bivši, metuzalemski, uništavaju čemprese djeci u školskom dvorištu ili doprinose ruženju stabilnosti bankarskog sektora. A sve je to, u agregatnom sagledavanju, trodecenijski kontinuitet odgovornosti prema životu sa kičmom i bez straha ili blaćenja, pa kako god se nastavi, idemo kao zajednica prema još boljem. I, konačno ne moramo više da se bavimo pridruživanjem EK, jer su EK-rate ubile EU, kroz svoje obožavanje balkanskih tigrova”, kazala je ironično Kasalica.

Članstvo u NATO najveći uspjeh

Potpredsjednik SD-a i ministar prosvjete Damir Šehović kazao je da su punopravno članstvo u NATO savezu, snažan privredni rast, konsolidacija javnih finansija, kao i nikad veća izdvajanja za sistem obrazovanja, ključna obilježja prve dvije godine mandata Vlade.

“Članstvo u najmoćnijem vojno-političkom savezu na svijetu je najvažnije dostignuće u novijoj crnogorskoj istoriji, jer predstavlja civilizacijski iskorak ove generacije”, ocijenio je Šehović.

On je istakao da je za poštovanje snažan privredni rast koji je u prethodne dvije godine bio u prosjeku 4,4 odsto. Za zapažene ekonomske rezutate ističe uspješno konsolidovane javne finansije, da su ukupni prihodi porasli za blizu 300 miliona eura, poboljšanje kvaliteta javnog duga i njegove ročnosti i povećanje broja zaposlenih za blizu 11 hiljada. Važan izazov u oblasti ekonomije koji se mora riješiti, prema riječima Šehovića, je neprihvatljiv nivo sive ekonomije (posebno u dijelu direktnih poreza), kao i dalje prisutno visoko učešće poreskog duga i pored iskoraka koji se u ovoj oblasti prave.

“Značajnije dostignuće ove Vlade je i to što je obrazovanje prepoznala kao jedan od svojih najvećih prioriteta čime pokazujemo da smo svjesni da se samo one ekonomije koje imaju visok nivo investicija u humani kapital i znanje mogu nadati visokim stopama privrednog rasta u dugom roku”, istakao je Šehović.

Podsjeća da je ukupna vrijednost svih projekata u obrazovanju koji su započeti ili su realizovani u ovoj godini iznad 30 miliona eura.

Šehović misli da smo kao društvo najviše nazadovali zbog srozavanja političke kulture na neprihvatljivo nizak nivo, a koji se ogledao u pokušaju vaninstitucionalnog djelovanja jednog broja destruktivnih opozicionih partija. On vjeruje da će dijalog koji je započet u parlamentu nagovijestiti kraj te neodgovorne opozicione ere u političkom životu.

Helikopteri, podmlađivanje Vojske, manje sudskih sporova...

Ministarstvo odbrane, na čijem čelu je Predrag Bošković, obezbijedilo je ove godine tri srednja višenamjenska helikoptera Bell 412 za 30 miliona eura, nabavljena je terenska uniforma za cjelokupni sastav Vojske, lakooklopna vozila, tu je i opremanje deklarisanih snaga, okončanje višegodišnjeg remonta školskog broda “Jadran”…

Usvojena je organizacijsko-formacijska struktura VCG prema kojoj će Vojska imati 2.368 ljudi u mirnodopskom, a 5.159 u ratnom sastavu, završena je strategija nacionalne bezbjednosti, a iz MO je saopšteno da su stvoreni svi preduslovi za uspostavljanje sistema dobrovoljnog služenja vojnog roka i rezervnog sastava.

Značajno je smanjen broj sudskih sporova koje zaposleni u Vojsci vode protiv MO i u ovoj godini je plaćeno oko 1,4 miliona eura manje po tom osnovu u odnosu na lani. Iz Vladinog resora tvrde da su posvećeni rješavanju stambenih pitanja u VCG i MO, zgrada sa 68 stanova u Danilovgradu je investicija do pet miliona i trebalo bi da bude završena sredinom 2020, kao i razvoju od sajber napada i vojno-obavještajnih poslova, stipendiranju suficitarnih civilnih zanimanja i opštem podmlađivanju kadra...

"Pomak" smanjenje samostalnosti parlamenta

Kasalica je istakla da je najpotpuniji pomak napravljen u umanjenju samostalnosti parlamenta, koji je dobrovoljno prešao u instituciju koja ne reprezentuje uzvišeni dom građana, te da Skupština treba da bude uzdanica najprogresivnijeg oko tema koje treba da jačaju ekonomski održivi razvoj.

“Nazadovanje je najprijemčivije opisao premijer Duško Marković na nedavnom skupu kod svojih ino-investitora kada je rekao “da je teško primio” vijest da smo na listi Svjetske banke (Doing business 2019) pali za osam mjesta. Godinu prije smo porasli devet mjesta. U konačnom, pali smo za četiri mjesta u odnosu na prethodnu Vladu”, istakla je Kasalica.

Prema njenim riječima, od 190 zemalja za koje se radi izvještaj SB, u običnoj inžinjerskoj aktivnosti dostupnosti struje, Crna Gora se nikako nije primakla bar ispod 100. mjesta.

“To je jedini pokazatelj koji u posljednjih 20-tak dana treba da gledaju građani Podgorice, a od kada se učestalo nalaze u situaciji da nemaju struje više od pola dana. Uz napomenu, da Podgorica nije ni ekonomsko uništeni sjever Crne Gore, ni investiciono neiskorišćeni jug, gdje su razočarenja dostupnošću struje još bolnija nego u Podgorici”, zaključila je Kasalica.

( Goran Kapor, Marija Mirjačić )