Tadić Mijović: Crna Gora ima nasljeđe autoritarne političke kulture i svijesti
“Uprkos obavezama koje proizilaze iz Sporazuma o asocijaciji i pridruživanju i drugih ratifikovanih međunarodnih dokumenata, kao i domaćeg zakonodavstva, sporo se napreduje u obezbjeđivanju prava, posebno nekih grupa”, ocijenila je Tadić Mijović
Crna Gora se po zastupljenosti žena u državnom i lokalnim parlamentima nalazi na začelju Evrope, ocijenjeno je na panel diskusiji koja je danas održana u Podgorici.
Panel diskusiju Zastupljenost žena u političkom i ekonomskom životu Crne Gore organizovao je nedjeljnik Monitor, u saradnji sa Kraljevinom Holandije, kao dio istoimenog projekta.
Izvršna direktorica Monitora, Milka Tadić Mijović, kazala je da je istorija Crne Gore - istorija diskriminacije.
“Zemlja ima nasljeđe autoritarne političke kulture i svijesti. U prošlosti, pa i u naše vrijeme, cijele društvene grupe su diskriminisane zbog etničke, rodne, socijalne, seksualne, političke ili druge pripadnosti”, kazala je Tadić Mijović.
Prema njenim riječima, političko nasljeđe i praksa, koja u osnovi nosi diskriminaciju, kao i uspostavljeni monopoli četvrt vijeka nesmjenjive vladajuće klase, ni nakon uvođenja višestranačja i obaveza prema evropskim integracijama nijesu doveli do tranzicije Crne Gore u funkcionalnu demokratiju, u kojoj svi imaju jednaka prava i šanse.
“Uprkos obavezama koje proizilaze iz Sporazuma o asocijaciji i pridruživanju i drugih ratifikovanih međunarodnih dokumenata, kao i domaćeg zakonodavstva, sporo se napreduje u obezbjeđivanju prava, posebno nekih grupa”, ocijenila je Tadić Mijović.
Ona je podsjetila da je princip rodne ravnopravnosti uveden u Ustav 2007. godine, kada je predviđena obaveza države da garantuje ravnopravnost žena i muškaraca i razvija politiku jednakih mogućnosti, a iste godine usvojeni su i zakoni o zabrani diskriminacije i o rodnoj ravnopravnosti.
“Ustavna načela i zakoni trebalo je da promijene praksu neadekvatne zastupljenosti žena u političkom i javnom životu. Iako je od tada prošlo mnogo godina, žena gotovo da nema u vrhovima političkih partija i javnih preduzeća”, kazala je Tadić Mijović.
Ona je podsjetila i da samo jednu parlamentarnu partiju u Crnoj Gori vodi žena, a rodna balansiranost nije uspostavljena ni u izvršnim i glavnim odborima političkih partija.
To, kako je kazala, važi i za partije na vlasti, i u opoziciji, a najveća zastupljenost žena je u Socijalističkoj partiji.
“Ovakav odnos političkih partija prema zastupljenosti žena doveo je do toga da su se u Skupštini i lokalnim parlamentima, što se tiče reprezentativnosti žena, Crna Gora nalazi na začelju Evrope”, kazala je Tadić Mijović.
Predstavnik Ambasade Holandije, Ivar Škers, kazao je da je u toj državi zaštita ženskih prava prioritet.
Prema njegovim riječima, 3,8 miliona žena je zastupljeno u poslovnom svijetu Holandije.
On je naglasio da ravnopravnost mora biti uključena u nacionalna zakonodavstva.
“Tako da svaka zemlja, uključujući i Crnu Goru, mora da usvoji odgovarajuće legislative protiv diskriminacije. Takođe je jako bitno da se nastavi sa sprovođenjem tih zakona”, naveo je Škers.
Predstavnica Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Barbara Rotovnik, kazala je da je jednakost između muškaraca i žena jedna od osnovnih vrijednosti Unije.
“Pitanje rodne ravnopravnosti u političkom i ekonomskom aspektu zemlje zahtijeva podizanje scijesti svih članova društva, i uvijek ima mjesta za poboljšanje”, rekla je Rotovnik.
Ona je ocijenila da je nakon lokalnih izbora u Crnoj Gori povećan broj žena gradonačelnica i savjetnika.
“Međutim, ovo je tek marginalno poboljšanje, i imajući u vidu da je samo 17 odsto žena u parlamentu, znači samo 14 od 80 poslanika, očigledno je da su potrebni dalji napori u ovoj oblasti”, naglasila je Rotovnik.
Ona je dodala da je jako važno da političke stranke doprinesu tom pitanju i da rade na ravnopravnosti i reprezentaciji žena u vrhovima političkih struktura.
Monitor danas obilježava 25 godina od štampanja prvoj broja tog nedjeljnika.
Tadić Mijović je kazala da nijedan nedjeljnik u Crnoj Gori nije uspio da opstane toliko dugo.
“Monitor je opstao najviše zahvaljujući svojim čitaocima, okrenutosti javnom interesu, manjinama, slabima i temama koje i danas obrađujemo – o pravima i slobodama, o odgovornosti, korupciji i zloupotrebi moći”, navela je Tadić Mijović.
( MINA )