Berači zaposjeli Durmitor: Mlate bobu za 100 eura dnevno

Durmitorski kraj zaposjeli su brojni berači kleke, a neki od njih uspjeli su već da zarade 2.000 eura.

Plave bobice beru cijele porodice, a otkupljivači iz Pljevalja, Nikšića, Mojkovca dolaze redovno i plaćaju na licu mjesta.

Berači za kilogram bobica dobijaju od 90 centi do 1,1 euro, zavisno od kategorije i čistoće, odnosno da li su odstranjene iglice kleke.

“Neki su do sada zaradili i po 2.000 eura”, rekao je “Vijestima“ predsjednik MZ Boan Tomaš Čurović, potvrdivši da su berači zaposjeli tamošnja sela Tušinja, Slatina, Timar i Bare.

Zaradom je zadovoljan i Ljubiša Čurović iz Boana, koji tvrdi da dnevno može da ubere čak 100 kilograma.

“U kampanju branja uključuje se različit broj članova porodice. Nikada manje od dvoje, a ponekad ide i petoro. Sa otkupljivačima je korektan i poslovno pošten odnos”, kaže Čurović.

Branje kleke nije zaobišlo ni predjele u Pivi, tvrdi Mirko Vuković iz Plužina.

Tako je i na Žabljaku, ali za razliku od Pivljana i Šavničana, ovdašnji narod se nije u velikom broju posvetio branju kleke.

No, da plave bobice ne bi prekrio snijeg, pobrinuli su se Pljevljaci, potvrđeno je „Vijestima“ iz više izvora sa Žabljaka.

Isplati im se sjesti u vozila i po cijeli dan „mlatiti bobu“ - što je odomaćeni izraz za branje plodova kleke, koja na Žabljaku ima dugu tradiciju.

Nekada se bralo tako što su se odsijecale grane i polagale na platnenu tkaninu, a polodovi su se odvajali udaranjem drvenim predmetom po granama. Kasnije bi se, “razvijavanjem“ na vjetru, oslobađali iglica, kako bi se dobio čist proizvod.

“Taj način se sada manje primjenjuje jer se gubi vrijeme. Sticajem niza okolnosti mnoge livade više se ne kose, pa su zarasle u kleku koje još uvijek nijesu guste i lako im se pristupa. Grane se ne sijeku jer ima prostora da se ispod stabla položi platno ili folija. Tada se bobice beru. Neko ih sa grana oslobađa udaranjem štapom, a većina ih odvaja sa rukavicama na rukama, stiskajući je i povlačeći ruku prema vrhu grane”, pojasnio je Čurović.

On tvrdi da se na taj način ne ugrožava priroda i ne krše propisi i da ih niko nije opomenuo da ne beru.

Liječi kašalj i bubrege, stavlja se i u rakiju

Zahvaljujući ljekovitim svojstvima, kleka (juniperus communis) je odavno prisutna u narodnoj medicini. Koristi se u liječenju kašlja, astme, ali i stomačnih i drugih bolesti, čak i infektivnih. Pomaže pri regulisanju rada bubrega, organa za varenje, problema glavobolje i reumatizma. Eterična ulje kleke koristi se i u kozmetičkoj industriji. Poznata je i po tome što se bobice dodaju u rakiju - klekovaču, prepoznatljivu po ukusu i mirisu.

( Obrad Pješivac )