Revolucija iz Francuske, radna nedjelja još kraća
Sredinom prve decenije 21. vijeka, Holandija je postala prva zemlja koja je skratila radnu nedjelju u nekim slučajevima i ispod 30 časova. U Belgiji i Holandiji zvanično radno vrijeme je 30 sati nedjeljno a Švedska uveliko radi na skraćenju radnog dana na šest sati
Francuski sindikat Generalna konfederacija rada (GKR) krenuo je u "sveopšti napad" na tridesetpetočasovnu radnu sedmicu u Francuskoj.
"Kraće radno vrijeme podiže produktivnost i utiče na bolje upravljanje procesom rada", izjavio je organizator GKR sindikata Muhamed Osedik na konferenciji za novinare u Parizu.
Na taj način bi se, prema njegovim riječima, sačuvala postojeća i stvorila nova radna mjesta.
"Podržavamo smanjenje radnih časova u okviru pravnih okvira i na osnovu pregovora radnika i poslodavaca. Takvo smanjenje treba da prihvate radnici, umjesto da im se ono jednostavno nametne", naveo je Osedik, a prenosi list Figaro.
Francuska vlada, sa socijalističkom partijom na čelu, već godinama se bori da smanji stopu masovne nezaposlenosti.
Četrdesetočasovna radna nedjelja bila je "simbol" rada tokom cijele druge polovine 20. vijeka, sve dok 2000. godine Francuska nije odlučila da skrati radnu nedjelju na 35 sati.
Sredinom prve decenije 21. vijeka, Holandija je postala prva zemlja koja je skratila radnu nedjelju u nekim slučajevima i ispod 30 časova.
U Belgiji i Holandiji zvanično radno vrijeme je 30 sati nedjeljno a Švedska uveliko radi na skraćenju radnog dana na šest sati.
( Tanjug )