Husović: Da smo 1990-ih bili u NATO, rat se ne bi dogodio

Manjinski narodi u Crnoj Gori podržavaju evroatlanske integracije, poručio je potpredsjednik Vlade, Rafet Husović, poručujući da je sigurnost za sve građane na ovim prostorima jako bitna.

"Sjetimo se šta se dešavalo sa Bošnjacima devedesetih. Da smo tada bili dio Alijanse, rat se ne bi dogodio i ne bi došlo do ogromnih stradanja i ljudskih žrtava. Otuda manjinski narodi podržavaju sve demokratske procese u Crnoj Gori“, naveo je on, gostujući na Građanskom satu koji organizuje Centar za demokratsku tranziciju.

Husović je rekao da nije saglasan sa ocjenom da je na sjeveru najmanja podrška ulasku Crne Gore u NATO.

Upitan da li niskom podrškom sjever šalje poruku da je zapostavljen, on je kazao da to što neko ne podržava NATO ne treba da predstavlja način revanširanja Vladi.

„Treba da podržimo članstvo Crne Gore u NATO, a na izborima će svako imati mogućnost da glasa za onoga koga smatra najboljom opcijom“, poručio je Husović koji je predsjednik Bošnjačke stranke (BS).

On je kazao da, prema istraživanjima, 88 odsto pristalica BS-a podržava članstvo i dodao da bi volio da podrška bude veća i kod ostalih naroda u Crnoj Gori.

„Ne ulazimo u NATO samo da bi Bošnjaci imali određenu korist, već je važno da shvatimo da je sigurnost na ovim prostorima za sve građane jako bitna“, kazao je Husović.

On je ukazao na to da u Crnoj Gori neke porodice dosta teško žive i da je nezaposlenost velika i da se „uglavnom bave svojim ekonomskim i finansijskim problemima i nisu zainteresovani za NATO ili Evropsku uniju“.

Husović je dodao da očekuje da će se podrška povećati nakon dobijanja pozivnice.

On je, komentarišući aktuelnu političku situaciju, kazao je da bi volio da su odnosi u Vladi i odnosi između Vlade i Skupštine bolji.

Upitan da li Vlada ima legitimitet da vodi proces ulaska Crne Gore u NATO, Husović je kazao da su Demokratska partija socijalista i Socijaldemokratska partija u pregovorima.

„Nadam se da će naći rješenje. Bez obzira da li bili ili ne bili ministri u Vladi, to neće uticati na ulazak Crne Gore u NATO“, poručio je on.

Husović je, govoreći o azilantima u Njemačkoj, kazao da će se u državu do kraja oktobra vratiti dvije hiljade crnogorskih građana koji nisu dobili azil u Njemačkoj.

On je dodao da su u toku pripreme kako bi se tim građanima po povratku „izašlo u susret“.

Husović je pojasnio da su mnogi od njih prodali sve što su imali, zatvorili domove i otišli, poručujući da žele da im lokalne uprave i mjesne zajednice pomognu i da im izađu u susret.

Stevan Milivojević je ispred LGBT Foruma Progres pitao Husovića o pravima i bezbjednosti LGBT osoba u Crnoj Gori i o zabrani Povorke ponosa u Nikšiću.

"Činjenica je da Bošnjačka partija podržava ljudska prava svih ljudi, struktura, grupacija i pojedinaca. Nisam dovoljno pratio uslijed čega je došlo do zabrane Parade u Nikšiću. Pročitao sam negdje da je do toga došlo djelimično zbog organizacije dana Opštine Nikšić i da zbog toga nisu mogli dozvoliti organizaciju Parade”, stoji u saopštenju.

“Jednostavno, mislim da bezbjednost svakog građanina u Crnoj Gori mora biti zagarantovana. I to je sigurno ono na čemu sadašnje naše bezbjednosne strukture, i buduće, trebaju raditi kako bi se svim građanima omogućilo da se izjasne kako oni misle da treba da se izjasne, i da im omoguće korišćenje svih prava koje imaju i drugi gradjani.”

( Mina )