Rabrenović: Dovodimo investitore iz Ukrajine

Glavni izvršni direktor Zapad banke Mladen Rabrenović u intervjuu „Vijestima“ najavio je da je njihov cilj da dovedu ukrajinske investitore u Crnu Goru i da će se na početku poslovanja najprije usmjeriti na razvoj privrede i održive projekte. Uz to, planiraju da učestvuju u razvojnim projektima u oblasti turizma na primorju i investicionim projektima na sjeveru koje će realizovati sa stranim investitorima.

Rabrenović ocjenjuje da će kreiranje povoljnog ambijenta za poslovanje privući strane investicije što će doprinijeti razvoju privrednog sektora i značajnijoj kreditnoj aktivnosti banaka. Smatra i da će pojačana konkurencija na bankarskom tržištu dovesti do dalje pada cijena bankarskih usluga.

• Pošto predstavljate ukrajinski kapital u Crnoj Gori da li se može očekivati dolazak investitora iz te države?

Jedan od najznačajnih ciljeva banke, s obzirom na porijeklo njenog kapitala i njenih vlasnika je upravo privlačenje značajnih investitora iz Ukrajine u Crnu Goru. Aktuelna situacija u toj zemlji nameće premještanje (realokacija) kapitala i investiranje u ekonomski stabilne, atraktivne i prijemčive destinacije. Zato je naš zadatak da ih ubijedimo da je Crna Gora prava prilika i šansa u tom smislu. Menadžment Zapad banke upravo radi na organizovanju posjete većeg broja kredibilnih ukrajinskih investitora Crnoj Gori.

• Smatrate li da su uslovi za poslovanje na crnogorskom tržištu dobri?

Stabilan privredni razvoj i siguran pravni okvir su osnovni preduslovi za strane direktne investicije. Uz dodatne benefite koji predstavljaju konkurentsku prednost, koja opet omogućava zadovoljavajuću profitnu stopu i nesmetan transfer zarada i kapitala, te značajne pomake koje u tom smislu Crna Gora ostvaruje na kreiranju još povoljnijeg investicionog ambijenta, su garancija da priliv stranih investicija neće izostati. Neki ukrajinski investitori posredstvom Zapad banke već su ostvarili konkretne i ozbiljne kontakte sa dvije značajne crnogorske kompanije iz oblasti poljoprivrede i turizma.

• Koje ćete usluge na početku poslovanja da ponudite građanima, a koje privredi?

Strateška orijentacija Zapad banke je da pruži novu drugačiju ponudu, prije svega korporativnim klijentima u Crnoj Gori i inostranstvu. Strategija se zasniva na ideji da se definišu i razviju proizvodi i usluge koji će biti u potpunosti prilagođeni potrebama klijenata. Banka će se uglavnom fokusirati na korporativne klijente i mala i srednja preduzeća i podržavati razvoj zdravih i održivih projekata. Iako će fokus biti prvenstveno na privredi u sljedećoj fazi razvoja ponudićemo proizvode i usluge za građane. To kroz poslove odobravanja kredita različite namjene, kartičarstvo, internet bankarstvo, kastodi poslove, kao i različite modele štednje. Kako moderno internet bankarstvo ne predstavlja više konkurentsku prednost već neophodnu karakteristiku modernih bankarskih usluga banka je kreirala moderno internet rješenje garantujući maksimalan nivo bezbjednosti.

• Kakvi su planovi Zapad banke kada je riječ o širenju mreže poslovnica?

U skladu sa planiranim etapama razvoja, širenjem baze klijenata u Crnoj Gori i različitog opsega proizvoda i usluga koje ćemo nuditi planiramo poslovanje na cjelokupnoj teritoriji kroz otvaranje poslovnica najprije u Podgorici, a potom na primorju i sjeveru. Primorje nam je jako značajno zbog ambicije da učestvujemo u razvojnim projektima prije svega u oblasti turizma, ali i zbog neophodne finansijske podrške domaćih kompanija čija je pretežna djelatnost vezana za ovaj region. Naravno i za retail segment (maloprodajno bankarstvo) za koji planiramo paletu veoma interesantnih proizvoda i usluga. Ne manje značajan je sa razvojnog aspekta i sjever pa planiramo da sa stranim investitorima koje smo već preliminarno prepoznali realizujemo nekoliko značajnih investicionih projekata.

• Da li je 14 banaka na crnogorskom malom tržištu veliki broj i kako će ulazak novih banaka uticati na cijene bankarskih usluga?

Crnogorsko bankarsko tržište je veoma konkurentno zbog prisustva velikog broja banaka u ekonomskoj aktivnosti. I pored visoke konkurentnosti činjenica je da su kamatne stope visoke, naročito ako se porede sa državama članicama Evropske unije ili drugim razvijenim zemljama. Ali, treba imati u vidu da se opšti nivo kamatnih stopa konstantno prilagođava ne samo tržištu već i drugim faktorima, uključujući profil rizika zemlje, dostupnost i cijenu stranih i domaćih izvora finansiranja. Pojačana konkurencija na bankarskom tržištu trebalo bi da rezultira daljim padom cijena bankarskih usluga i raznovrsnijom ponudom, što svakako predstavlja benefit za klijente – korisnike bankarskih proizvoda i usluga. Značajnije smanjenje cijena ostvariće se intenzivnim ekonomskim razvojem iniciranim prije svega prilivom stranih direktnih investicija i dolaskom uglednih međunarodno kredibilnih investitora koji će biti nosioci razvojnih projekata. To će omogućiti klasteru manjih domaćih kompanija (koji će se formirati oko njih) da razviju svoje aktivnosti, a bankama pružiti priliku da prepoznavanjem kvaliteta i sigurnosti tih plasmana uz konstantnu aktivnost kreiranja još boljeg poslovnog ambijenta smanje cijene svojih proizvoda i usluga.

• Kada se može očekivati da banke na crnogorskom tržištu pojačaju kreditnu aktivnost i smanje kamatne stope što je, prema ocjenama Vlade i Centralne banke, jedan od faktora koji utiče na privredni razvoj?

Kreditna aktivnost banaka je direktno povezana sa stanjem u privrednom ambijentu i stepenom privredne aktivnosti. Zbog percepcije različitih bankarskih rizika i strogih regulatornih pravila banke su bile prinuđene da drže oštrije kreditne standarde u odobravanju kredita u prošlosti što je rezultiralo usporavanjem kreditne aktivnosti. Kreiranjem povoljnijeg privrednog i regulatornog ambijenta koji omogućava efikasan priliv stranih direktnih investicija i logične sinergije sa kreditnim aktivnostima banaka doći će, nadam se, do bržeg i strukturno povoljnijeg razvoja privrednog sektora. To svakako znači da će značajnija kreditna aktivnost banaka doprinijeti intenzivnijoj dinamici strukturnih i privrednih reformi.

( Marija Mirjačić )