Naučnici nijesu uspjeli da dokažu štetnost crne kafe

Crna kafa je droga sa najrasprostranjenijom upotrebom. Često spominjanje koristi od kafe - osjećaj budnosti i povećanje energije - na jednoj strani i osjećaj opuštenosti na drugoj, imaju i svoju drugu stranu medalje. Iznenađujuće je kako je lako pretjerati u pijenju kafe. Međutim, ono što više brine mnoge ljude je pitanje da li svakodnevno pijenje umjerenih količina kafe može biti štetno. Na primjer, da li kafa uzrokuje rak, srčana oboljenja ili neke druge ozbiljne bolesti.

Rani početak

Mnogi od nas bili su izloženi kafi još prije nego što su se rodili. Međutim, današnje trudnice često izbjegavaju kafu zbog straha da ona može izazvati abnormalnosti u razvoju ploda. Stroga ispitivanja na većim grupama nisu potvrdila tu vezu. U jednoj velikoj studiji, čak i one trudnice koje su pile puno crne kafe nisu imale veći rizik od niskih porođajnih tjelesnih težina i razvojnih anomalija njihovih beba.

Međutim, nakon porođaja kofein u majčinom mlijeku može uticati na ponašanje novorođenčeta. Naravno, tu se ne misli na jednu ili dvije šoljice kafe dnevno, već na veće količine, što može učinili da beba teško usnivaju i da postanu razdražljive.

Čvorići u dojkama

U zadnje vrijeme više se pažnje posvećuje samim dojkama nego mlijeku u njima, kao cilju "napada" kofeina. Pouzdani dokazi ukazuju da konzumiranje kafe nije u uskoj vezi s pojavom čvorića u dojkama (tzv. fibrocistično oboljenje).

Kafa i rak

Sasvim sigurno ne postoji naučni dokaz da pijenje kafe dovodi do raka dojke. S druge strane, u zadnjih desetak godina pojavljivali su se tu članci koji su povezivali kafu s različitim drugim vrstama raka, npr. bešike, gušterače i debelog crijeva. Međutim, istraživači i drugi naučnici nisu uspjeli da nađu jasnu i čvrstu vezu. Dakle, za sada ne izgleda vjerovatno da kafa igra neku znatniju ulogu u uzrokovanju bilo kojeg od tih vrsta raka, ali i onog jajnika, bubrega itd.

Kafa, holesterol i koronarne bolesti

Neke su studije (a najvažnija je ona obavljena u Norveškoj, gdje žive jedni od najvećih konzumenata kafe na svijetu) otkrile da one osobe koje piju više od 2 do 3 šoljice dnevno imaju veće nivoe holesterola u krvi.

Nema sumnje u to da šoljica kafe povećava krvni pritisak. Međutim, to povećanje je obično blago i ne postoji jasan dokaz da redovno pijenje kafe uzrokuje visok krvni pritisak kdo inače zdrave osobe ili da ga značajno pogoršava kod osobe koja već ima hipertenziju.

Kafa takođe ima reputaciju da izaziva poremećaj srčanog ritma (aritmiju), ali i ova tvrdnja je uglavnom pretjerana. Ipak, kava može izazvati ozbiljne poremećaje srčanih otkucaja kod nekih ljudi, posebno onih koji već od prije imaju prisutno neko srčano oboljenje ili uzimaju određene ljekove.

Ima li kafa neke nepovoljne učinke na zdravlje - o tome se još uvijek naveliko raspravlja.

Nema dokaza da je loša

Mnogi faktori komplikuju istraživanja. Osim toga, kafa je obično u vrlo čvrstom društvu s cigaretama. Odstraniti dejstvo cigareta može bili vrlo teško. Slijedeći problem je u tome što kafa za jednog čovjeka može biti božansko piće, dok za drugoga, u isto vrijeme, ona može biti otrov, da tako kažemo.

Hemijski sastojci i tačan sastav šoljice kafe može znatno da varira (u zavinsnosti od vrste kafe, načinu pripremanja itd).

S obzirom da niko nije sasvim siguran u tome koje su komponente u kafi biološki aktivne, teško je obaviti detaljne laboratorijske studije tog pića.

Kofein, koji je najpoznatiji i najbolje proučen možda i nije sastojak koji ima i najveći uticaj na zdravlje. Lijepa ilustracija toga jeste kafa bez kofeina koja isto tako djelotvorno provocira želudac na lučenje kiseline kao i obična kafa.

Dakle, šta se može zaključili o kafi i zdravlju? Najbolje što se trenutno može kazati je da ne postoji konačni dokaz da kafa doprinosi pojavi bolesti.

Iako postoje određene naznake da pijenje kafe u većim količinama može kod nekih ljudi stvoriti predispoziciju za oboljenje srčanih, koronarnih krvnih sudova, dotle, sasvim sigurno, drugi aspekti našeg ponašanja (kao što je pušenje cigarete i prehrana s većim količinama masnoća i životinjskog porijekla) doprinose mnogo više bolestima, kao što su srčana oboljenja i rak, nego što to čini sama kafa.

( Dr Ivo Belan )