Nobelova nagrada za književnost za Svetlanu Aleksijevič
Sekretarka Švedske akademije preporučila je čitaocima koji ne pozanju rad Aleksijevič da počnu čitanje od njene knjige "Nežensko lice rata"
Svetlana Aleksijevičje 112. lauretat Nobelove nagrade za književnost, saopštila je Švedska akademija. Prethodni dobitnik je Patrik Modijano.
Bjeloruska književnica i istraživački novinar, čije su knjige „Posljednji svjedoci. Djeca u Drugom svjetskom ratu“, „Dječaci cinka. Avganistan i posljedice“ i „Černobil. Hronika budućnosti“ hvaljene zbog dokumentarističkog pristupa zasnovanog na intervjuu, prikazuju život i rat u Sovjetskom Savezu i u postsovjetskoj eri.
Švedska kraljevska akademija je istakla njeno "polifono pisanje, spomenik patnji i hrabrosti u naše doba".
Njeno ime se, kao i prošle godine, s velikim zalaganjem dijela književnih krugova, našlo na čelu spiska, a na listama kladionica slovila je kao najvjerovatniji pobjednik, sa kvotom 5/1.
Ova 67-godišnja književnica je 14. žena koja je dobila Nobela za književnost.
Ime je saopštila Sara Danius, generalna sekretarka Švedske akademije, poslije čega je uslijedio aplauz prisutnih novinara.
Sekretarka Švedske akademije preporučila je čitaocima koji ne pozanju rad Aleksijevič da počnu čitanje od njene knjige "Nežensko lice rata".
To je velika, obimna knjiga zasnovana na stotinama temeljnih razgovora sa ženama koje su učestvovale u Drugom svjetskom ratu u Crvenoj Armiji, rekla je Danius.
To je "apsolutno brilijantna knjiga", dodala je Danisu
"Radi se o ženama koje su dobrovoljno išle na liniju fronta, u prilično istim uslovima kao i muškarci", rekla je Danius.
Ona će se tako pridružila plejadi međunarodnih književnih ikona - od Aleksandra Solženjicina do Albera Kamija i Gabrijela Garsije Markesa, do Toni Morison i Doris Lesing. Švedska akademija je, isto tako, jednostavno previdjela mnoge velike: Lava Tolstoja, Henrija Džejmsa i Henrika Ibzena.
Akademija je, prema riječima Petera Engluda, koji je podnio ostavku na mjesto stalnog sekretara tog tijela u maju, dobila 259 predloga iz izdavačkih kuća, književnih društava i univerziteta.
Akademija, odnosno njenih 18 članova, šarolik sastav pisaca, teoretičara književnosti i ostalih, odlučuje koga će nagraditi jer je “proizveo najistaknutiji rad na polju književnosti”.
Ona je bila na vrhu tabele britanske kladionice “Ladbrokes”, koja već više od decenije prihvata opklade za dobitnike Nobelove nagrade za književnost.
Pored Aleksijevič, na kladionicama su se visoko kotirali japanski knjiženik Haruki Murakami, kenijski pisac Ngugi Va Tiongo, Filip Rot , američka spisateljica Džojs Kerol Outs i sirijski pjesnik Adonis.
Nagrada za književnost je četvrto od ovogodišnjih Nobelovih priznanja koje je dosad dodijeljeno.
Nobelova nagrada vrijedna je osam miliona kruna (972.000 dolara).
( Nina Vujačić )