Kovačević: Jačanje socijalnog dijaloga jedan od prioriteta Vlade
“Jedan od prioriteta progrma dostojanstvenog rada je i dalje pružanje pomoći Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova u primjeni novog zakona o štrajku i zabrani zlostavljanja na radu”, rekla je Prelević
Jačanje socijalnog dijaloga, promovisanje poslovanja i povoljnih uslova za održiva preduzeća, kao i formalizacija neformalne ekonomije neki su od prioriteta Vladinog programa dostojanstvenog rada, saopštila je ministar rada i socijalnog staranja, Zorica Kovačević.
Kovačević je na konferenciji pod nazivom Dostojanstveni rad kao nacionalni cilj kazala da je upravo dostojanstveni rad jedan od ciljeva i prioriteta Vlade.
“Zadovoljna sam jer smo ove godine potpisali memorandum o razumijevanju u programu dostojanstvenog rada za period do 2017. godine sa ciljem da međusobno sarađujemo promovišemo i unaprjeđujemo dostojanstveni rad u Crnoj Gori”, rekla je Kovačević na konferenciji koju je povodom obilježavanja Međunarodnog dana dostojanstvenog rada organizovala Unija slobodnih sindikata (USSCG).
Ona je podsjetila da su memorandum potpisali predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja, Saveza sindikata (SSCG), USSCG, Unije poslodavaca (UPCG) i Međunarodne organizacije rada (MOR), koju predstavlja Međunarodna kancelarija rada.
“Potpisivanjem memoranduma smo se usaglasili da formulišemo prioritete u programu dostojanstvenog rada, koji se odnose prije svega na jačanje socijalnog dijaloga, ali i promociju poslovanja i povoljnih uslova za održiva preduzeća, kao i formalizaciju neformalne ekonomije”, navela je Kovačević.
Ona je najavila objavljivanje informacije o neformalnoj ekonomiji, koju je pripremilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Vlada sa Ekonomskih fakultetom i Kancelarija Programa UN za razvoj (UNDP), gdje su socijalni partneri imali priliku da saopšte stavove.
“Vlada je tu informaciju ponovo dostavila socijalnim partnerima i određenim ministarstvima, kako bi konačno predložili preporuke i kako bi se izvršna vlast najkasnije do kraja godine odlučila o formalizaciji neformalne ekonomije”, rekla je Kovačević.
Ona je dodala da se nada da će MOR u okviru programa pomoći u prikupljanju sredstava i obezbijediti tehničku podršku za primjenu programa rada i svemu onome što će Ministarstvo rada i socijalno staranja raditi u narednom periodu.
“Vidim njihovu veliku ulogu u koncipiranju novog zakona o radu, gdje očekujemo tehničku i stručnu podršku. Ono što nam je najvažnije je ekspertska pomoć, kako bi zakon o radu tokom 2017. godine bio urađen onako kako očekuju Vlada, socijalni partneri i građani”, navela je Kovačević.
Viši specijalista za radne odnose MOR, Ovidiu Jurca, kazao je da je veoma zadovoljan što čuje da visoki predstavnici iz Vlade pominju vrijednosti socijalnog dijaloga, kolektivno pregovaranje, održivi razvoj i zapošnjavanje i borbu protiv neformalne ekonomije.
“Moje prisustvo ovdje je u cilju zagovaranja koncepta dostojanstvenog rada. Važno je da se razumijemo i srećan sam da su socijalni partneri zapravo na istoj strani”, rekao je Jurca.
On je dodao da će socijalni dijalog i koordinacija biti na putu za podržavanje koherentnosti zajedničkog stava socijalnih partnera u skladu sa standardima MOR-a.
Vršilac dužnosti direktora Direktorata za rad, Tijana Prelević, kazala je da program dostojanstvenog rada promoviše dostojanstven rad kao ključnu komponentiu razvojnih projekata i istovremeno kao cilj državne politike Vlade i socijalnih partnera.
“Primarni cilj programa je da unaprijedi mogućnosti za žene i muškarce, da dobiju donstojanstven i produktivan posao u uslovima slobode, jednakosti, bezbjednosti i ljudskog dostojanstva”, navela je Prelević.
Ona je dodala da program idnetifikuje strateške prioritete i ishode koje treba ostvariti do 2017. godine, zajedničkim djelovanje Vlade i socijalnih partnera sa jedne strane i MOR-a sa druge strane.
“Njegov sveukupan cilje je da unaprijedi dostjanstven rad putem usklađenog političkog pristupa koji se sprovodi kroz čitav niz prioriteta i ishoda. Jedan od prioriteta programa dostojanstvenog rada je unaprijeđenje i jačanje socijalnog dijaloga”, kazala je Prelević.
Prema njenim riječima, Crna Gora ima dobro utemeljene zakonske i institucionalne osnove za funkcionisanje socijalnog dijaloga, čiji je normativni osnov sadržan u zakonima o radu, reprezentativnosti sindikata i Socijalnom savjetu.
Prelević je podsjetila da je Socijalni savjet tripatritno tijelo koje se satoji od po 11 predstavnika Vlade, reprezentativnih sindikata i UPCG.
“Vlada je od MOR-a tražila podršku za jačanje socijalnog dijaloga i poboljšanje funkcionisanja Socijalnog savjeta, tehničku i ekspertsku pomoć za Agenciju za mirno rješavanje radnih sporova i Inspekciju rada”, kazala je Prelević.
Ona je navela da je programom dostojanstvenog rada predviđeno da se angažuje jedan nezavisni ekspert da obavi procjenu trenutnog stanja rada Socijalnog savjeta. Svrha te studije je da utvrdi stepen rodne osjetljivosti i da ponudi konkretne preporuke za unaprijeđenje rada Socijalnog savjeta.
“Jedan od prioriteta progrma dostojanstvenog rada je i dalje pružanje pomoći Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova u primjeni novog zakona o štrajku i zabrani zlostavljanja na radu”, rekla je Prelević.
Ona je kazala da u cilju sprovođenja Akcionog plana za pregovaračko poglavlje 19 Vlada planira reformu radnog zakonodavstva tako što treba da se izradi novi zakon o radu do 2017. godine, čiji cilj je da se uskladi sa međunarodnim radnim standardima i direktivama EU.
“Zapošljavanje i dalje predstavlja problem u državi sa stopom nezaposlnosti većom od 19 odsto. Crna Gora treba da poveća mobilnost radnika, efikasnost aktivnih politika tržišta rada i da poboljša kvalitet i uključenost obrazovanja”, navela je Prelević.
Ona je dodala da će fokus intervencije MOR-a biti na smanjenju visoke stope nezaposlenosti kod mladih, pogotovo žena.
Prema riječima Prelević, formalizacija neformalne ekonomije je takođe prioritet programa dostojanstvenog rada.
“Visok stepen zastupljenosti neformalne ekonomije ima razne negativne uticaje na ekonomiju, uslove rada uopšte i na proces kreiranja politike”, kazala je Prelević.
Ona je dodala da je da bi se efikasno riješio problem vezan za neformoalnu ekonomiju potrebno unaprijediti kapacitete Inspekcije rada i stvoriti adekvatan regulatorni okvir koji bi omogućio svim inspekcijskim službama da postupaju u slučajevima i pojavnim oblicima neformalne ekonomije.
Generalni sekretar UPCG, Suzana Radulović, kazala je da situacija u Crnoj Gori trenutno nije zadovoljavajuća ni za poslodavce, ni za zaposlene.
“Kao ključne probleme za obavljanje privrednih aktivnosti u Crnoj Gori, UPCG je prepoznala neadekvatan regulatorni okvir, veliku zastupljneost neformalne ekonomije, postojanje korupcije na svim nivoima i u velikom obimu, nesklad između obazovnog sistema i potreba tržišta rada, kao i nedostupnost finansijskim sredstvima za preduzeća”, navela je Radulović.
Ona je dodala da upravo ti problemi generatori pojave neformalne ekonomije kako u oblasti neregistrovanja preduezća, tako i kod nelegalnog zapošljavanja, odnosno neprijavljivanja radnika.
“Začaj i uloga Socijalnog savjeta je jedna od stavki koja je obuhvaćen programom dostojanstvenog rada. Ono što zajedno moramo da uradimo jeste davanje veće snage tom tijelu”, rekla je Radulović.
Generalni sekretar USSCG, Srđa Keković, kazao je da kada se govori o dostojanstvenom radu treba spomenuti koncepta dostojanstvenog rada koji obuhvata poštovanje fundamentalnih ljudskih prava u okviru kojih su i osnovna prava rada - pravo na dostojanstvenu zaradu, uslove rada i adekvatnu socijalnu zaštitu u svim segmentima.
( Mina Business )