Poznato nas smiruje, ali i tjera u začarani krug

Ukoliko ste homo sapiens koji živi na planeti Zemlji, diše i misli, velike su šanse da imate navike. U tom slučaju ovaj tekst će vas zanimati. Naime, životinje u divljini imaju određene obrasce ponašanja koje ponavljaju i oni su, u velikom broju, urođeni i imaju jedan cilj. Taj cilj je preživljavanje. Kod životinja koje su odomaćene i kod ljudske rase ovakvi obrasci ponašanja su naučeni. Kada je čovjek u pitanju, navike imaju kompleksniju ulogu nego što je puko preživljavanje.

Šta su to zapravo navike? Najjednostavnije objašnjenje navika jeste da su to misli ili aktivnosti koje ponavljamo iznova i iznova. Naš nervni sistem je programiran na bazičnom nivou da radnje koje često ponavljamo smatra važnim radnjama, te ih smješta u našu dugotrajnu memoriju. To znači da je repeticija jedna od važnih komponenti učenja. Razmislite, koliko puta ste morali da ponovite pjesmicu u školi da biste mogli pred razredom da je recitujete ili koliko puta ste napravili istu grešku u životu kao odrastao čovjek dok niste shvatili da ste naučili lekciju?

Svjesni smo da u našem repertoaru aktivnosti i misli neke od njih možemo klasifikovati kao, željene i neželjene tj. pozitivne i negativne. Ova terminologija nema namjeru da nameće moralnu osudu ili pohvalu osobama koje imaju i jedne i druge. To su neutralni termini kojima ukazujem na biološke i psihološke efekte navika. U nastavku ćemo se posvetiti više negativnim navikama. One se ispoljavaju automatski i mehanički, oduzimaju nam energiju, imaju štetne reperkusije na telesne funkcije i emocije i idu protiv onoga što stvarno želimo za sebe.

Međutim, negativne navike imaju trenutno zadovoljavajuće benefite. Jedan primjer negativne navike je pušenje. Recimo, jednog dana na poslu ste doživjeli visok nivo stresa, došli ste kući, na stolu ugledali nečije cigarete i odlučili da zapalite jednu. Baš onako kako ste to gledali na filmu. Ako je to uspijevalo da smiri Lauren Bacall i mene će, mislite u sebi. I prije nego što ste znali, zamislili ste se u crno-bijelom filmu, kako prislonjeni na kuhinjski zid palite cigaretu, udišete njen dim i ponovo se osjećate kao da će sve biti u redu. Nakon toga, ovu scenu ste ponavljali dovoljno puta, dok pušenje nije postalo navika.

Psiholozima je fenomen navika bio inspirativan za proučavanje, te su uz pomoć raznih psiholoških tehnika ustanovili da postoji obrazac formacije i trajanja navike. Sve počinje sa podsjetnikom (stimulusom koji inicira određeno ponašanje ili misao), nastavlja se rutinom (samom aktivnošću) i završava se nagradom (benefitima koje dobijamo tom aktivnošču).

Udisanjem dima iz cigarete osjećamo smirenost i emocionalnu sigurnost, to je naša nagrada. Kao i svaka negativna navika, tako i kod pušenja nakon određenog vremenskog perioda konzumiranja, neophodno je povećati učestalost pušenja i količinu cigareta da bi se postigao isti nivo zadovoljstva kao na početku. To donosi svima poznate loše zdravstvene posljedice. Još jedna loša strana jeste teškoća da se izađe iz kruga navike. Posebno kod negativnih navika ulažemo minimum truda da ih stvorimo, a maksimum naših sposobnosti da ih prekinemo. To je Tom Waits dobro opisao u filmu „Coffee and cigarettes“ - ljepota ostavljanja pušenja je u tome što sad kad sam ostavio cigare, mogu da zapalim jednu.

Neke od najučestalijih negativnih navika, pored pušenja su grickanje noktiju, prejedanje, dugotrajno sjedjenje za kompjuterom, itd. Psiholozi su tražili različite načine koji bi imali što dugotrajnije efekte prekidanja neke navike.

Geštalt psiholozi smatraju da je neophodno prvo probuditi svjesnost o lošim posledicama navike. I da tu svjesnost trebamo zadržati i koristiti svaki put kad se pojavi podsetnik na naviku. Naime, kada krenete da nakon obilnog ručka (mada ste siti) uzimate veće parče torte koju vam je majka napravila baš tog jutra, izdvojite vremena prije tog prvog ugriza da se zapitate da li je to što vi stvarno želite.

Da li je to vaša svjesna odluka ili mehanička radnja koju sprovodite svaki put kad vam je dosadno. Mada ovaj intervju sa samim sobom može djelovati smiješan i nekoristan na početku, situacija će se vrlo brzo promijeniti.

Geštalt psiholozi smatraju da je neophodno prvo probuditi svjesnost o lošim posledicama navike

Kognitivno-bihejvioralni psihoterapeuti smatraju da treba mijenjati rutinu. Odnosno, da ukoliko dobijete podsjetnik da treba da pušite ili grickate nokte, da u tom momentu zamijenite te radnje nekom drugom koja će svojom primjenom apsolutno onemogućavati izvršenje loše navike. Ukoliko je vaša loša navika grickanje noktiju, treba je zamijeniti sa pisanjem, obavljanjem kućnih poslova, posebno onih koji zahtijevaju nošenje rukavica, ili ako prosto nije ni vrijeme ni mjesto za ovakve radnje, stavite ruke u džepove i čekajte dok senzacija ne prođe. Ono najvažnije je da vam nova aktivnost ne daje slobodan prostor da „slučajno“ izvršite negativnu naviku.

Ukoliko vam je potrebna pomoć stručnjaka za izlazak iz kruga loših navika, moj savjet je da odaberete psihološku tehniku koju ćete rado i disciplinovano primjenjivati uz pomoć vašeg psihoterapeuta. Na taj način, imaćete više šansi za uspjeh i veći osjećaj samozadovoljstva ukoliko ostanete posvećeni tretmanu.

Ako smatrate da vam nije potrebna stručna pomoć, ali biste ipak sami željeli da se rešite negativnih navika, probajte neke od savjeta koje sam navela u tekstu. Ako budete uporni i istrajni, negativna navika će postati dio vaše prošlosti.

Psihoverzum

( Anđela Knežević )