Svoj kredit garantovao tuđim stanovima
Kako je vlasnik Uniproma, u koordinaciji sa Upravom za nekretnine i Zapad bankom, posljednju, višemilionsku ratu kredita za otkup KAP-a garantovao privatnom imovinom stanara i vlasnika poslovnih prostora u jednoj od najvećih zgrada u Podgorici, popularnoj Lijepoj Kati
Vlasnik Uniproma Veselin Pejović dao je pod hipoteku privatne stanove i poslovne prostore u podgoričkoj stambenoj zgradi Lijepa Kata, bez saglasnosti i znanja njihovih vlasnika, saznaje Monitor nakon uvida u njihove liste nepokretnosti! Hipoteke za kredit - koji je Pejovićevom preduzeću, u iznosu od 15.430.000 dolara, odobrila Zapad banka (u pitanju je posljednja rata kupovine KAP-a) - uknjižene su u zvaničnim dokumentima Uprave za nekretnine koje potpisuje Predrag Femić, načelnik područne jedinice za Podgoricu, dana 10. 08. 2015. godine.
Monitor posjeduje listove nepokretnosti više privatnih vlasnika u kojima su nezakonito uknjižene hipoteke drugog i trećeg reda. Precizno, vlasnik privatne imovine, koji je insistirao na anonimnosti, pokazao nam je da su mu na nju, volšebno, upisane sljedeće hipoteke: drugog reda (broj 588/15) od 04.08.2015. gdje je povjerilac Zapad banka, a dužnik Uniprom, u iznosu od 15.430.000.00 dolara, na period od 12 mjeseci plus zabrana prometa nepokretnosti bez saglasnosti (hipoteka drugog reda upisana je dva puta!) i hipoteka trećeg reda (broj 589/15) od istog datuma, na ime Liya Morokhovska, pod istim uslovima ograničenja. Ona je suvlasnik Zapad banke.
Ugovor o kreditu, koji je potpisan 4. avgusta, između Uniproma i Zapad banke kojima su obuhvaćene sporne hipoteke, upisan je u Upravi za nekretnine 10.08. 2015. u 10.40 (hipoteke drugog reda), a ugovor o hipoteci trećeg reda između Uniproma i Morokhovske u 12.41, istog datuma.
Isti vlasnik ustupio nam je i listove nepokretnosti za istu imovinu koje je iz Uprave za nekretnine podizao 2001. i 2007. godine (dokument 1). U njima nema nikakvih ograničenja. Nikada nikome nije, kaže, davao hipoteku za pomenuti prostor.
Lijepu Katu, jednu od većih zgrada u glavnom gradu, prije više decenija gradio je Kombinat aluminijuma, za potrebe stanovanja svojih radnika, ali i za tržište. Stanovi su godinama nakon toga otkupljivani i postajali privatna imovina, a poslovni prostori su većinom prodavani putem javnih licitacija, tako da danas KAP, odnosno novi vlasnik – Uniprom - u svom posjedu ima samo nekoliko.
Poslovni prostor našeg sagovonika je od Kombinata kupljen na javnoj licitaciji 30. septembra 1998. godine, po oglasu objavljenom u dnevnom listu Pobjeda. Od tada nema dodirnih tačaka sa KAP-om. Riječ je o privatnoj svojini.
Za Monitor vlasnik nekretnine kaže kako je njegov komšija prethodnih dana izvadio list nepokretnosti za imovinu u Lijepoj Kati i šokirao se kada je vidio da je data pod hipoteku za kredit Zapad banci koji je podiglo preduzeće Uniprom, bez njegovog znanja i pitanja.
„Došao je kod mene i pokazao mi papire. To me je navelo da i ja izvadim list nepokretnosti. Kada sam podigao dokument vidio sam da u njemu stoji ista hipoteka kao i komšiji. Očigledno je neko bez moje saglasnosti, na moju privatnu imovinu koju sam davno kupio, stavio tri hipoteke i to za kredit ni manje ni više od 15.430.000 dolara, na rok od 12 mjeseci, plus da mi se zabranjuje promet nepokretnosti za taj rok.“
Naš sagovornik se pita šta ako se kredit ne vrati u roku ili se djelimično vrati, pa dođe do otimanja njegove imovine.
"Da li je moguće da meni na ovakav način potpuno ugroze pravo raspolaganja ličnom, privatnom imovinom, što je osnovno i planetarno ljudsko pravo. Ja sam, bez moje krivice, postao talac ovih radnji. Ne mogu ovu imovinu stavljati u funkciju i namjenu mojih životnih potreba: ko će meni sada odobriti kredit, kako taj prostor mogu prodati, ko će ga kupiti pod ovolikom hipotekom".
Izvor Monitora se pita da li je Uprava za nekretnine imala uvid u stvarno stanje kada je mogla da izda ovakav dokumenat; da li Zapad banka zna za hipoteku na privatnoj imovini i kako je mogla da je prihvati; kako su vještaci banke prilikom procjene prihvatili da procjenjuju njegovu imovinu, i da li su je, uopšte, procjenjivali; kako Uniprom može da da njegovu imovinu pod hipoteku za kredit koji on podiže za sebe.
Zbog tih sumnji on poziva tužoca da se uključi i sve provjeri, kako bi ustanovio ko je sve i koja krivična djela ovdje učinio.
Cijeli tekst možete pročitati u štampanom izdanju Monitora
( Marko Milačić (Monitor) )