Struja iznova nestaje, građani uglavnom trpe i ćute
U CEDIS-u krivicu za posljednja četiri slučaja prebacuju na treća lica, odnosno firme koje izvode infrastruktiurne radove. U CGES-u ponavljaju da su kvarovi uobičajena pojava
Struja je u Glavnom gradu za malo manje od dva mjeseca nestajala čak sedam puta. Prvi put 26. septembra, kada je izbio požar oko trafostanice u Zagoriču. Drugog oktobra udario je grom u dalekovod na trafostanici u Tološima, a na Marezi je 14. novembra došlo do havarije, zbog koje je dio grada preko Morače do ponoći bio u mraku. Ovi kvarovi su u nadležnosti Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) iz koga su u pisanim odgovorima Televiziji Vijesti ponovili ono što su nedavno utvrdili.
"Kvar je redovna pojava koja se dešava u sistemima. Sistem je živ organizam i neminovna pojava da dođe do njega", rekao je 14. novembra Bogdan Minić iz CGES-a.
"Uzrok nastanka poremećaja, koji su se desili u trafostanici „Podgorica 2“ su prenaponi koji su se javili u mreži nakon uključenja dalekovoda „PG2-PG4“, kao i tokom opterećivanja istog", stoji u pisanom odgovoru CGES-a.
Struja je nestajala i prošlog petka, a onda i juče zbog požara na trafostanici između Bloka VI i Dalmantinske ulice. Jutros, zbog kvara na trafostanici Gorica, na sat je bio paralisan centar grada, dio preko Morače i Ljubović, a struju su oko 17 sati dobili Dalmatinska, Blok IX i Ruske kule, zbog kvara na na kablu iz trafostanice PG4.
Ova četiri slučaja su u nadležnosti Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS), u kome takođe tvrde da takvi problemi nijesu novina, a za njih krive treća lica.
"Napajanje elektrodistributivnom mrežom Glavnog grada pouzdano i stabilno, i da se ne može govoriti o njihovoj ugroženosti i nekim problemima. Ali, ono što se pokazalo da su razlozi kvarova na elektrodistributivnoj mreži za ova tri dana koja sam rekla, jesu zapravo oštećenja, ili da kažemo, problemi koji su se dešavali od strane trećih lica u kontinuitetu, koji su izvodili određene radove, da li su to radovi za izgradnju određenih građevinskih objekata, putnu infrastrukturu i tako dalje. Ti kvarovi koji se dešavaju na samim kablovima se ne mogu u samom trenutku uočiti. Ali, upravo u trenucima kada dođe do povećanja potrošnje električne energije, upravo ta oštećenja izazivaju probleme", kaže Marija Jovović iz CEDIS-a.
Jovović ističe da su ulaganja u elektrodistributivnu mrežu višemilionska, ali ponavlja da su ovo što se dešava uobičajene stvari.
"Nadamo se da ovakvih slučajeva neće više biti da je ovo i upozorenje za treća lica i sve one koji izvode određene radove da povedu malo više računa", dodaje ona.
Ipak, mnogim građanima, učestali višesatni nestanak struje nije uobičajen za vijek u kom živimo. Neki se mire i sa tim.
"Definitivno nešto što ne smije da se dešava, pogotovo ne danas u 21. vijeku", kaže jedna građanka dok njen sugrađanin smatra da se to "teško može shvatiti kao normalno".
"Dešava se to svuda", kaže jedan Podgoričanin, dok drugi smatra da je u pitanju nečiji nemar.
"Kvarovi su jači od ičega. A, kad stignu računi? Kad stignu, ko što potroši", napominje jedan od anketiranih građana.
Pitanje je ipak, hoće li i kako onima kojima je struja nestajala nadoknaditi štetu? Iz CEDIS-a i CGES-a kažu da oni koji imaju problema zbog toga, mogu da im pošalju zahtjev za nadoknadu štete.
"Od početka godine njih je bilo 491 i bilo je 195 opravdanih zahtjeva za nadoknadu štete", ističe Jovović.
I iz Centra za zaštitu potrošača (CZP) kažu da građani u slučaju materijalne štete mogu da podnesu odštetni zahtjev. Oni za sada nijesu dobili nijednu prijavu zbog posljednjih nestanaka struje.
"Negdje ako pričamo o pravičnosti, ne o uporištu u zakonu, vjerovatno bi svi oni koji na odgovarajući način ne vrše isporuku javnih usluga trebalo da obezbijede određenu satisfakciju licima koja su u određenom periodu bila bez struje", smatra Jasna Božović iz CZP-a.
Stanovnicima glavnog grada ostaje da u susret nevremenu za svaki slučaj obezbijede šterike, do kojih se danas u prodavnicama jedva moglo doći.
( Ana Milačić )