Berlinskim procesom Brisel pokazao da želi region u EU

Evropske integracije veoma su važne za zemlje Zapadnog Balkana, a Brisel je Berlinskim procesom pokazao da ozbiljno želi da sve zemlje regiona postanu članice EU, saglasili su se učesnici panela u okviru Petog Beogradskog bezbjednosnog foruma.

Učesnici panela “„Berlinski proces u Beogradu: Evropska unija kao novi/stari mirovni projekat za Zapadni Balkan“ smatraju da je taj proces za veoma kratko vrijeme doveo do veće harmonizacije odnosa u regionu, bržeg napredovanja država Zapadnog Balkana ka EU, kao i u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.

Generalni direktor Direktorata za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Kristijan Danijelson istakao je da je, kada je riječ o Zapadnom Balkanu, cilj da sve zemlje postanu članice Evropske unije.

"Tome su posvećene zemlje Zapadnog Balkana, ali i zemlje članice EU, ali da bi se to dogodilo potrebno je određeno vrijeme, kao i da se ispune neophodni uslovi. Ka tome se ide korak po korak", rekao je on, dodavši da Berlinski proces u tome igra veoma važnu ulogu.

Izvršni direktor Albanskog medijskog instituta Remzi Lani rekao je da su države slijedile svoje pojedinačne ciljeve na putu ka EU, ali sada postoji bolja saradnja.

“Vidjeli smo da srpski, albanski i kosovski premijer zajednički brane taj proces. U tom kontekstu Berlinski proces veoma je pomogao normalizaciji odnosa između Albanaca i Srba", rekao je Lani.

Kako je ocijenio, regionu je potreban brži razvoj i demokratizacija, jer "ne treba biti mnogo kreativan da bismo zaključili kako će nam region izgledati za deset godina ukoliko ovi procesi prestanu".

Prije tri godine bilo je pitanje da li zemlje u regionu uopšte treba da razgovaraju sa drugom stranom, a danas je pitanje kako razgovarati brže, rekao je savjetnik za inkluzivno upravljanje Aleks Roinišvili Grigorev.

Međutim, on navodi da podsticaji koje EU daje zemljama u regionu nisu jednaki.

"Ne vidim da Kosovo ima istu evropsku perspektivu kao Srbija", smatra on.

Kako je istakao, sada je vrijeme za unutrašnje podsticaje u kojima glavnu ulogu treba da preuzme društvo.

Da organizacije civilnog društva mogu da preuzmu aktivnu ulogu u Berlinskom procesu, smatra i direktorka Evropskog fonda za Balkan Hedvig Morvai, koja dodaje da je dobra inicijativa koja bi trebalo da oragnizuje konkretne aktivnosti civilnog društva kako bi se podržao Berlinski proces.

Prema njenjim riječima, važno je komunicirati sa građanima i staviti im do znanja koliko je važna prilika da se nestabilan region Zapadnog Balkana dovede u red.

Predsjednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost Sonja Liht rekla je da je Njemačka ne samo najjača, već i najodgovornija zemlja i za Evropu i za njenu budućnost.

Liht je, navodeći da je njemačko društvo "misleće društvo", rekla da je potrebno da učinimo više kako bi i društvo, ali i političke elite, zemalja u regionu počeli da razmišljaju.

Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić prvi put je ubijeđen da EU misli ozbiljno po pitanju evropske perspektive za zapadni Balkan jer je, zbog razvoja situacije u Evropi, ali i Libiji, Siriji, Ukrajini, postalo jasno da bez te perpsktive Balkan može imati problema.

Ivanić je rekao da ne očekuje brzo proširenje EU, ali da EU mora slati ozbiljnu i jasnu poruku zemljama kandidatima kako bi vidjeli opipljive rezultate i prednosti približavanja EU.

On je rekao i da je bezbjednost dodatni razlog za saradnju i podsjetio da je oko 300 građana BiH bilo u ratu u Siriji.

"Vidim nedostatak aktivne uloge EU u vezi izbjegličke krize. Razlog za njihov dolazak postoji, a to je situacija u Siriji i Iraku", poručio je Ivanić.

I zamjenik ministra za evropske integracije Kosova Ramadan Iljazi je rekao da je i sa Kosova bilo građana koji su se borili u Siriji, da je to prijetnju za Kosovo, kao i da je taj problem prisutan u regionu.

“Proces evropske integracije je bitan u suočavanju sa tim problemom”, naglasio je on.

Nekadašnji ministar odbrane BiH i dekan Američkog univerziteta u Sarajevu Selmo Cikotić smatra da su za BiH važni kako NATO, tako i EU.

On je naveo da regionalna saradnja ne može da zamijeni evropske integracije.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Zagrebu Dejan Jović kaže da je važno da sve zemlje Zapadnog Balkana što prije uđu u EU.

I posljednja kriza sa migrantima pokazala da države Zapadnog Balkana povremeno dižu tenziju da bi od toga neki politički profitirali, dodao je on.

Direktor Centra za studije jugoistočne Evrope Univerziteta u Gracu Florian Biber ocijenio je da EU može aktivno da pomogne u rješavanju regionalnih problema.

On je konstatovao da je debata o proširenju potisnuta krizama, a osvrćući se na aktuelnu izbjegličku krizu rekao je da evropske institucije moraju da se bave solidarnošću.

Bezbjednosni forum organizovali su Fond za političku izuzetnost, Beogradski centar za bezbjednosnu politiku i Evropski pokret u Srbiji. Forum traje do 2. oktobra.

( Tanjug )