Vujičić o slučaju Marović: Nemamo nadu se će stvari ići u pozitivnom smjeru

Crna Gora je pred drugačijim, zahtjevnijim i većim izazovom od onog koji je karakterisao dosadašnje pregovore sa Evropskom unijom (EU), pokazao je izvještaj "Pregled pregovaračkih poglavlja 23 i 24", koji je objavila Građanska alijansa (GA).

Programski direktor GA Boris Raonić kazao je na konferenciji za novinare, na kojoj su predstavili izvještaj, da su poglavlja 23 i 24 bitna tema za društvo i da predstavljaju kičmu i stomak jedne države.

„Političke partije, akademska zajednica, ali ni mediji ne daju dovoljno prostora ovim poglavljima“, smatra Raonić.

On je dodao da treba izvršiti pritisak kako bi proces pregovora iz poglavlja 23 i 24 bio nepovratan.

Pravni savjetnik GA, Zoran Vujičić, istakao je da se od Crne Gore traže konkretni rezultati iz oblasti poglavlja 23 i 24, ali da je generalna ocjena da, na žalost, nema u vidljivoj mjeri rezultata.

„Nakon zaokruživanja zakonodavnog okvira nema u vidljivoj mjeri rezultata u sledećim oblastima: organizovani kriminal i korupcija, pranje novca, efikasnost pravosudnih institucija u dijelu oduzimanja imovine stečene kriminalnim aktivnostima“, napomenuo je Vujičić.

Kao jedan od problema, on je izdvojio funkcionisanje pravosudnog sistema, veliki broj sudija i tužioca po glavi stanovnika, nedovoljnu zastupljenost mehanizma medijacije, kao i nedovoljnu informisanost građana, kao i dugotrajno trajanje postupaka.

Upitan za slučaj Svetozara Marovića, Vujičić je kazao da vladavina prava podrazumijeva da optuženi ne budu samo privedeni pravdi već da cijeli proces treba zaokružiti što znači da presuda treba ne samo da bude izrečena već i izvršena.

„Nemamo nadu se da će stvari ubuduće ići u pozitivnom smjeru ako uzmemo slučaj Marović“, zaključio je Vujičić.

Koordinator na programu ljudskih prava i vladavine prava GA, Milana Radovića, rekao je da u oblasti ljudskih prava Crna Gora nema čemu da se raduje.

„Naše institucije nemaju kapaciteta, ali ni efikasne sisteme za zaštitu ljudskih prava. Kao primjer navešću instituciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda koji od države dobija mala budžetska sredstva koja nisu dovoljna za istraživačke aktivnosti ali ni promociju ljudskih prava“, rekao je Radović.

On je, kao oblasti kojima se mora posvetiti pažnja i gdje treba biti konkretnih rezultata, naveo sprječavanje i kažnjavanje torture i dijelu unaprjeđenja kaznenih politika.

„Ratni zločini su i dalje oblast sa kojom treba da se uhvatimo u koštac jer su mnogobrojni izvještaji do sada pokazali da su institucije pasivne i nedovoljno angažovane“, smatra Radović.

U dokumentu se navodi da se bilans rezultata pregovaračkog procesa sve više sa formalnih akata pomjera ka suštinskom, faktičkom stanju stvari u kome se od države traži da pruži konkretne dokaze o primjeni zakonodavnih, administrativnih i operativnih mjera koje su velikim dijelom rezultat podrške EU i njenih država članica na putu Crne Gore u punopravno članstvo ove organizacije.

„Kada analiziramo aktuelni trenutak pregovora, može se zaključiti da se podrobno analizira svaka oblast djelovanja državnih vlasti i to kako ona koja podrazumijeva negativnu obavezu države, odnosno njeno uzdržavanje i slobodu djelovanja društvenih aktera, tako i ona koja od države traži značajne ljudske i materijalne resurse kako bi se ostvario cilj pristupanja EU“, piše u Izvještaju.

Poteškoću, kako se dodaje, predstavljaju globalni proces ekonomske krize i zahtjev za smanjenjem budžetske potrošnje i stroga pravila koja u institucionalnom i tehničkom smislu nameće pregovarački proces.

„Izvjesno je da su pojedine oblasti međuzavisne, odnosno da se ne može intervenisati samo ekonomski da bi se ostvario neki društveni cilj, kao što su racionalizacija sudske mreže u situaciji povećanog priliva sudskih predmeta i konstantnih zahtjeva za maksimalnom efikasnošću postupka- u situaciji kada sudski postupci ne pogađaju ekonomske interese države“, kaže se u dokumentu.

Oblasti od posebnog interesa su borba protiv organizovanog kriminala i terorizma, odgovor migratornim kretanjima, efikasnost pravosudnih institucija, sposobnost policijskih i tužilačkih organa u otkrivanju i gonjenju počinilaca teških i koruptivnih krivičnih djela, mehanizmi koji pogađaju ekonomske interese organizovanog kriminala.

Kao važne oblasti navedeni su i borba protiv korupcije, zaštita vulnerabilnih grupa, zaštita novinara i odgovornost, odnosno eliminacija nekažnjivosti za slučajeve torture.

„Za ostvarenje ciljeva u navedenim oblastima potrebna je veća angažovanost državnih organa, efikasnije, ujednačeno i ažurnije postupanje pravosuđa, rigoroznije sankcije naročito u oblasti korupcije i organizovanog kriminala i posebno restriktivno kada su u pitanju sporazumi o priznanju krivice, kao Pregled pregovaračkog procesa za poglavlja 23 i 24 i u slučajevima porodičnog nasilja, kao i obučavanje i specijalizacija pojedinih resora“, ocjenjuje se u Izvještaju.

( MINA )