Kavarić: Članstvo u NATO signal da ne postoji rizik za ulaganje

Crna Gora bi članstvom u NATO poslala jasan signal da je država u kojoj ne postoji rizik za ulaganje i potvrdila imidž stabilne i sigurne destinacije za investitore, ocijenio je ministar ekonomije, Vladimir Kavarić.

On je, na Filomen konferenciji NATO i ekonomija: šanse i mogućnosti za Crnu Goru, kazao je da dosadašnja iskustva sa stranim investitorima i realizovani projekti, kao i oni čija realizacija predstoji, potvrđuju da je država prepoznata kao investiciona destinacija, otvorena za nove projekte i saradnje.

Prema riječima Kavarića, pokazatelji na svjetskim indeksima konkurentnosti su sve bolji, a Crna Gora je članstvom u međunarodnim organizacijama i udruženjima dokazala da se kreće pravim putem kada su u pitanju reformski procesi u svim oblastima.

On je ocijenio da je sada pred državom najvažniji put, učlanjenje u NATO.

“Članstvom u NATO poslali bi jasan signal da je Crna Gora država u kojoj ne postoji rizik za ulaganje”, poručio je Kavarić, objašanjavajući da bi se ulaskom u Alijansu Crna Gora obezbijedila bezbjednosnu stabilnost.

To je nužan preduslov za, ocijenio je on, slobodan promet robe i kapitala i privlačenje stranih investitora.

“Crna Gora bi, kao članica NATO-a, potvrdila imidž stabilne i sigurne destinacije za investitore i time stekla brojne ekonomske koristi koje bi doprinijele povećanju i održavanju dinamičnog ekonomskog rasta”, poručio je Kavarić.

On je ukazao na to da NATO nije finansijska organizacija, ali, kako je naveo Kavarić, obezbjeđuje siguran poslovni ambijent i bolji kreditni rejting države.

“Direktne strane investicije rastu kao rezultat shvatanja potencijalnih investitora da država postaje sigurnija, ekonomski sistem stabilniji, pogodniji i otvoreniji za ulaganja”, pojasnio je Kavarić.

On smatra da je prihvatanje i implementacija NATO standarda jedan od najzahtjevnijih zadataka na putu pristupanja toj Alijansi.

“Ulazak u NATO ne predstavlja samo mogućnost da investicije dovedemo u Crnu Goru, već daje šansu i našim privrednicima da prezentuju svoj rad i svoje proizvode tržištu od oko 900 miliona stanovnika”, precizirao je Kavarić.

On je objasnio da se članstvom države u NATO, crnogorskim privrednicima omogućava da, ravnopravno sa ostalim proizvođačima iz država članica NATO, plasiraju proizvode potrebne za život i rad oružanih snaga i njihovih civilnih potrošača.

Kavarić je dodao da proizvođači, da bi prodavali svoje proizvode, moraju uskladiti sa NATO standardom, odnosno izvršiti kodifikaciju proizvoda.

“Ohabruje činjenica da je do sada kodifikovano više od 70 crnogorskih proizvoda, a da veliki broj čeka da bude kodifikovano”, rekao je Kavarić, dodajući da je siguran da će se taj trend nastaviti.

Prema njegovim riječima, iskustva država koje su postale članice NATO-a pokazala su da se članstvom u NATO jača sektor malih i srednjih preduzeća, snaži konkurentnost privrede na domaćem i na inostranom tržištu i, kao posljedica toga, povećava zaposlenost, proizvodnja i izvoz.

“Učlanjenje Crne Gore u NATO nesporno bio bi podstrek stranim investitorima i referenca koja preporučuje državu”, zaključio je Kavarić.

Predsjednik Privredne komore, Velimir Mijušković ukazao je da u Crnoj Gori ima oko 100 kompanija sa NATO kodom.

On je ocijenio da je NATO danas mnogo više od bezbjedonosnog saveza i dodao da je nacionalna sigurnost jako bitna za razvoj ekonomije i obratno.

Mijušković je poručio da je članstvo izuzetno značajno kako iz ekonomskog i bezbjedonosnog razloga.

„Sigurnost je osnov za razvoj ekonomije. Pridruživanje NATO-u šansa je za razvoj Crne Gore”, poručio je Mijušković, dodajući da članstvo u Alijansi daje konkretnu priliku i u sektoru za javne nabavke.

On smatra da informacije o tome koliko je navodno skupo članstvo treba uzeti s rezervom. “To se može vrlo precizno izračunati, ali ne i koliko košta neutralnost”, zaključio je Mijuškovič

Nacionalni koordinator za NATO u Crnoj Gori, Vesko Garčević je, govoreći o tome koliko Alijansa košta u odnosu na druge opcije, kazao da se napravio jasan proračun o cijeni članstva

"Tako da bi po projekcijama za neku budućnost u trenutku kada Crna Gora ušla u NATO, naši troškovi ukupno za izdvajanje za odbranu i za članarinu bili negdje oko oko 50 miliona EUR", kazao je Garčević.

On je naveo da bi, u slučaju vojne neutralnosti, Crna Gora morala da kupi avione, da obezbijedi mnogo više vojske i da bi je neutralnost, kako je dodao, koštala oko 150 miliona EUR godišnje.

Garčević smatra da je potrebno da se Crna Gora ugleda na susjede u pogledu pravca razvoja i upitao da li je ikad na Balkanu funkcionisao sistem neutralnosti.

“Šanse su dobre i postoje i mi nemamo drugu opciju nego da nastavimo ovaj put”, zaključio je Garčević.

Izvršni direktor Fidelity consulting-a, Miloš Vuković ocijenio je da je ekonomski NATO inovativan koncept i objasnio da bi on adresirao fiskalne probleme države, kroz rast i ekspanziju, koji dovode stvaranju radnih mjesta.

Vuković je naveo da su bezbjednost i ekonomski rast u direktnoj vezi. „Bilo bi krajnje neozbiljno jasno propustiti šansu koja nam se pruža“, poručio je on.

Prema riječima Vukovića, za malo državu Crnu Goru kolektivna bezbjednost je jeftinije i pouzdanije rješenje.

Direktorica Ivona Dabetić Jovović iz Aliter Tehnologies, jedan od zlatnih sponzora konferencije je, govoreći o poslovanju sa NATO-om, kazala da je Alijansa pouzdan partner.

Ona je objasnila da je potrebno imati konkurentne proizvode i usluge koji će se ponuditi NATO-u.

Izvršni direktor Luke Kotor, koja je zlatni sponzor konferencije, Vasilije Kusovac je kazao da je ta luka davno počela integracije, navodeći da je to bilo moguće tek nakon 2006. godine.

„Bezbjednost koju pruža NATO jedan je od preduslova za funkcionisanje Luke Kotor“, poručio je Kusovac.

Dejan Obradović iz Kreditnog biroa Crne Gore, koji je takođe jedan od zlatnih sponzora konferencije, kazao je da je uloga tog biroa u finansijskoj i pravnoj stabilnosti Crne Gore.

On je precizirao da su najvažnije uloge finansijska disciplina u izmirivanju obaveza i sprječavanju prezaduženosti privrede i građana.

( Mina )