Amfilohije: Manastir na Prevlaci mjesto susreta istoka i zapada
Amfilohije je pružio punu podršku istraživanjima, zaštiti i javnoj prezentaciji „svakog aspekta i djelića prošlosti ovog mjesta“
„Obnovimo Prevlaku“ naziv je dvodnevnog okruglog stola koji su Mitropolija crnogorsko-primorska i Odbor za obnovu manastira Svetog Arhangela Mihaila – Miholjska Prevlaka, organizovali u Tivtu.
Skup je posvećen sagledavanju modaliteta za obnovu ovog srednjevjekovnog manastira, putem zaštite nematerijalne i materijalne kulturne baštine koja se veže za ovaj prostor gdje je 1219. Sveti Sava uspostavio sjedište Zetske episkopije.
„Među svim drevnim svetinjama ovih primorskih prostora a i šire, posebno mjesto zauzima manastir Svetih Arhangela na Prevlaci. Svojom istorijskom vertikalom on spaja sveukupno hrišćansko predanje Istoka i Zapada još od vremena rimskog cara Konstantina. Mjesto gdje se nalazio manastir vezano je i za kulturu antičkog Rima, dakle za dohrišćansko vrijeme, pa time ono dobija još i više na značaju“, kazao je, otvarajući skup, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
On je podsjetio na burnu istoriju prvobitnog benediktinskog samostana na tivatskoj Prevlaci i ogromnu ulogu monaha benediktinskog reda u prosvjećivanju ovih krajeva, ali i čitave Evrope.
„Bendiktinci su prenijeli predanje Istoka na Zapad i time dubinski objedinili Zapad i Istok u svim oblastima duhovnog, državnog i društvenog života. To je bilo vrijeme jedinstvene Crkve i daj Bože da u tom duhu, duhu Svetog Benedikta, ponovno se vratimo jedni drugima, Istok i Zapad. Kao što i sami vidite, taj rascjep u Crkvi iz 11.vijeka, ostavio je tragične posljedice na sveukupnu evropsku, evro-američku kulturu i civilizaciju i manifestuje se i danas preko svih ovih zbivanja čiji smo svjedoci i učesnici, zbivanja koja imaju za svoje posljedice i stotine hiljada izbjeglica sa Istoka. To je nastavak upravo tih nesrećnih sukoba Istoka i Zapada koji su trajali kroz vjekove“, kazao je Amfilohije podvlačeći da manastir na tivatskoj Prevlaci zbog svoje slojevite i bogate istorije može biti mjesto susreta i uvažavanja pripadnika dviju velikih hrišćanskih crkava.
On je pružio punu podršku istraživanjima, zaštiti i javnoj prezentaciji „svakog aspekta i djelića prošlosti ovog mjesta“, ali i naglasio da se obnova manastira ne može svesti samo na zaštitu i prezentaciju arheoloških nalaza i istorijskih artefakata.
„Sveti Sava je rekao da smo mi Istok na Zapadu i Zapad na Istoku i upravo je ova svetinja je vjekovno svjedočanstvo te njegove istine. Stručnjaci treba da kažu kako se taj manastir najbolje može obnoviti, ali ne kao konzervirani spomenik kulture, već kao živo kulturno dobro, duhovni centar koji nije mrtvačnica, već živi organizam koji se obnavlja. Treba vidjeti kako, što Jevanđelje kaže, novo vino sipati u stare mjehove“, poručio je mitropolit Amfilohije.
Učešće na okruglom stolu uzelo je dvadesetak naučnih radnika i vjerskih velikodostojnika iz Crne Gore, Srbije, Rusije , Grčke i Italije, a oni su se u svojim izlaganjima bavili teoškim, arheološkim, istoriografskim, pravničkim i aspektima obnove manastira Svetog Arhangela Mihaila sa stanovišta vjerskog turizma.
Iako pozvani, među učesnicima skupa nisu predstavnici Ministarstva kulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara koji su se izvinuli organizatorima, opravdavši svoj nedolazak „spriječenošću porodičnim razlozima“.
Završnog dana okruglog stola u nedjelju, učesnici skupa će posjetiti samu Prevlaku, Stari grad u Kotoru i manastir Savina u Herceg Novom.
( Siniša Luković )