Romi ne uspijeva da „raširi krila”

Iako je uložio nekoliko miliona eura, australijski biznismen Romi Havat ne uspijeva da “raširi krila” vazduhoplovnom biznisu u Crnoj Gori.

Zbog raznoraznih administrativnih prepreka, on se suočio sa teškoćama u realizaciji ideje da posredstvom agencije “Discover Montenegro“ uspostavi usluge helikopterskog čartera i transfera i pilotsku školu.

Uprkos odličnim tehničkim i kadrovskim uslovima i činjenici da ga je ove sezone promovisalo više turističkih agencija, Havat nije dobio dozvolu da lakim helikopterom slijeće i polijeće sa heliodroma izgrađenog u Porto Montenegru, jer je Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) izrazila rezervu prema mogućnosti da se leti sa te lokacije.

Uloživši nekoliko miliona eura, Porto Montenegro je u proteklih nešto više od pola godine izgradio heliodrom površine 4.200 kvadrata, sa sletnom površinom za helikoptere, rulnom stazom, hangarom, pristupnom saobraćajnicom, pješačkom stazom i terminalnim platoom, te mogućnošću za snabdijevanje helikoptera gorivom. ACV je, ipak, zbog sigurnosti, odbila da sa heliodroma dozvoli letenje jednomotornih helikoptera kakav ima i Havat.

Australijanac, međutim, ne shvata u čemu je problem i nada se da će biti prevaziđen, jer “helikoptere ovog tipa koriste mnoge državne službe, poput policije ili hitne medicinske pomoći, i sa njima lete bukvalno iz središta gradova”, širom svijeta.

“Kao mjeru kompromisa, da bismo zadovoljili jasno prisutan interes za ovom vrstom transporta u Crnoj Gori, u dogovoru sa Porto Montenegrom, odlučili smo da napravimo novu površinu za polijetanje i slijetanje helikoptera i iznajmili smo plutajuću baržu - ponton koji je ofarban i uređen u skladu sa propisima i postavljen na glavi mula 1 Porto Montenegra, skoro 500 metara daleko od obale. Spremni smo da odavde letimo u skladu sa instrukcijama koje nam daje Kontrola letjenja sa aerodroma Tivat, polijećući, odnosno prilazeći na slijetanje isključivo sa morske strane, dakle, preko Tivatskog zaliva, a ne preko grada. Ipak, i dalje čekamo odobrenje da odavde počnemo operacije”, kazao je on “Vijestima”.

Stoga je on svoj helikopter privremeno stacionirao na aerodromu Tivat, ali je, tvrdi, stekao utisak da nijesu raspoloženi za dugoročnu saradnju.

Havat je pojasnio da je odbijen njegov zahtjev da zakupi parking poziciju za helikopter

“Nakon toga, predložio sam da helikopter polijeće i slijeće sa travnate površine... ali i to nijesu željeli da prihvate, tvrdeći da će strujanje vazduha od propelera podići kamenčiće koji će oštetiti ostale parkirane avione. Tražio sam da sprovedemo test u praksi i kada se pokazalo da odatle, ispod helikoptera u slijetanju, nije poletjela ni travka, ni tada nijesu pristali da mi odobre tu lokaciju, objašnjavajući to razlozima koji su po meni, nelogični i opstruktivni“.

Havat je naglasio da je sagovornicima u državnoj upravi skrenuo pažnju da mogu besplatno računati na njegove helikoptere i pilote u svakom trenutku, prilikom bilo kakve vanredne situacije, na moru ili kopnu.

Uložio milione u posao, posluje od Japana do Velike Britanije

Nakon što je nekoliko godina putovao po Balkanu, Hawatt je prije dvije godine krenuo sa investicijama u Crnoj Gori osnovavši podružnicu svoje multinacionalne kompanije „Aviation Airways“, koja posluje u Australiji, Španiji, Velikoj Britaniji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Maleziji, Kini, Iraku, Indoneziji, Japanu, Libanu i Kuvajtu.

Do sada je, tvrdi, uložio nekoliko miliona eura u detaljnu rekonstrukciju sportskog aerodroma Ćemovsko polje, sa namjerom da tamo formira školu za obuku pilota aviona i helikoptera, kupio je četiri mala aviona i dva helikoptera i prvi ponudio helikopterski čarter i transfer.

Putevi loši, helikopter pravo rješenje

Havat je pojasnio da njegovoj firmi lokacija za slijetanje helikoptera na aerodromu Tivat treba zbog međunarodnih letova, jer bi putnici tu prolazili graničnu proceduru, dok mu je lokacija u Porto Montenegru potrebna za letove iznad Crne Gore, sa klijentima koji žele da brzo stignu do nekog mjesta u državi, ili uživaju u panoramskim letovima.

“Putna infrastruktura u Crnoj Gori je loša i neadekvatna, tako da je helikopterski čarter, posebno u slučaju bogatije klijentele kakva sve češće ovdje dolazi, pravo rješenje. Ipak, do sada i pored svih nastojanja, nijesam uspio da to približim i onima koji donose odluke u državnoj administraciji“.

( Siniša Luković )