Da za biznismene ne plaćaju građani

Nemogućnost da se smijeni Odbor Regulatorne agencije za energetiku (RAE) ako im parlament ne usvoji godišnji izvještaj o radu, blaga kaznena politika koja je i dalje na raspolaganju regulatoru u slučaju da energetski subjekti krše zakon, prioritetni otkup infrastrukture malih hidroelekrtana (MHE), plaćanje podsticaja za njihovu izgradnju, su nekad od loših rješenja u predlogu zakona o energetici.

To su ocijenili poslanici opozicije juče na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju koji će se naknadno izjasniti o tom važnom sistemskom aktu, na koji su najavljeni amandmani.

Ministar ekonomije Vladimir Kavarić kazao je da se novim rješenjima nudi viši stepen zaštite krajnjih kupaca električne energije, bolja informisanost o njihovim pravima i mogućnost da domaće tržište snabdijevaju strujom ili gasom snabdjevači iz članica EU. On smatra dobrim rješenjem ograničenja za povećavanje cijena struje za domaćinstva i male kupce do kraja 2019. godine.

Prema njegovim riječima, novih snabdjevača nema zbog cijena struje i ako bi dozvolilo da one rastu došli bi novi snabdjevači.

Aleksandar Damjanović (SNP) ocijenio je da u predlogu treba da se nađe postojeće rješenje da se Odbor RAE može smijeniti ako im Skupština ne usvoji izvještaj u čemu ga je podržao nezavisni poslanik Damir Šehović, dok je Strahinja Bulajić (DF) istakao da se RAE time oslobađa odgovornosti za stanje u sektoru koji reguliše.

Damjanović je istakao da građani ne treba da plaćaju domaćim biznismenima podsticaje za gradnju MHE, već ako se to mora, da se onda izdvaja novac za državne projekte poput drugog bloka pljevaljske Termoelektrane. On smatra da neke NVO podržavaju domaće biznismene u tom poslu, a ranije su “bile vrlo glasne” za stopiranje nekih energetskih projekata. On nije dobio odgovor od Kavarića koje su sankcije ako se ne završi funkcionalno razdvajanje Elektroprivrede i Distribucije u roku od tri mjeseca.

Bulajiću je problematično što se infrastruktura mHE ispod jednog megavat snage otkupljuje bez tendera, dok se za ostale raspisuje tender.

On je dodao da mHE do jednog megavata imaju stimulativnu cijenu od 10,5 eura po megavat-satu na period od 12 godina, da nemaju nikakav rizik jer im je otkup zagarantovan i da će sve to da plate građani. Kavarić je kazao da je spreman i da se uvedu tenderi za mHE snage do jednog megavat sata.

Šehović je rekao da Ministarstvo ekonomije mora konsultovati Ministarstvo finansija u vezi s predlogom da RAE višak prihoda nad rashodima od 2016. godine ne uplaćuje u državni budžet.

Na pitanje Gorana Tuponje (Pozitivna) koliko će se iz budžeta izdvajati subvencija za ranjive kategorije kupaca, Kavarić je odgovorio da je okvirna cifra oko dva miliona eura kao što je to bilo do sada.

Filip Vuković (DPS) smatra da primjedbe opozicije za odgovornost članova RAE imaju “više političku nego suštinsku konotaciju”.

Favorizuju firme bliske premijeru

MANS smatra da je Predlog zakona suprotan domaćem pravnom sistemu, da je na štetu potrošača i da favorizuje privatne energetske kompanije, među kojima su firme sina premijera Mila Đukanovića ili njegovih bliskih prijatelja. Iz te NVO tvrde da je Predlog pripremljen u saradnji sa “domaćim i stranim energetskim lobijem”, kao i da su neka rješenja uvod u drastično poskupljenje struje.

“Potrošači su do sada plaćali paprene račune za struju EPCG, dok je ona držala desetine miliona eura u banci premijerovog brata Aca Đukanovića. Novim rješenjima nastavlja se favorizovanje državnih energetskih kompanija, ali se tome sada dodaju i privatni biznisi”, saopšteno je iz MANS-a.

Ta NVO pripremila je 80 amandmana na predlog zakona i poziva poslanike da ih podrže kao bi se onemogućila primjena štetnih rješenja koja su udar na džepove građana.

RAE: Najveće poskupljenje iznosilo 16 odsto

Najveće poskupljenje struje za domaćinstva iznosilo je oko 16 odsto i desilo se kada je počela regulacija cijena, u julu 2007. godine, rekli su “Vijestima” iz Regulatorne agencije za energetiku.

Razlog je, kako su objasnili, što je cijena utvrđena na osnovu opravdanih troškova poslovanja energetskog subjekta, što do tada nije bio slučaj, kao i smanjivanja visokog unakrsnog subvencioniranja između domaćinstava i kategorije ostala potrošnja na 0,4kV naponskom nivou.

“Pri utvrđivanju cijena RAE je nastojala da, u skladu sa Zakonom o energetici, slijedi ekonomske principe, odnosno da cijene po kojima određena kategorija kupaca plaća za električnu energiju, odgovara troškovima koje ta kategorija kupaca pričinjava elektroenegetskom sistemu”, kazali su predstavnici RAE.

Oni su podsjetili da su u ranijem periodu cijene utvrđivane drugačije, zbog čega je dolazilo do velikih anomalija, odnosno unakrsnog subvencioniranja. Do sredine 2007, kada je RAE počela regulaciju, primjenjivane su cijene utvrđene odlukom Vlade iz 2003. Iz RAE navode da je u određenim periodima bilo i smanjenja cijena, naročito u 2010. kada su, najviše zbog pada na međunarodnom tržištu, za domaćinstva one smanjene 9,87 odsto, a kod kategorije ostala potrošnja i do 33 odsto.

Predlogom zakona o energetici propisano je da se cijena električne energije (koja ne obuhvata cijenu mrežnih usluga i druge naknade) slobodno formira na tržištu.

“U cilju zaštite kupaca iz kategorije domaćinstva i malih kupaca priključenih na 0,4kV naponski nivo od naglog povećanja cijena u odnosu na tržišne, do zaživljavanja konkurentnog tržišta odnosno do pojave više snabdjevača, u prelaznim odredbama Zakona je propisano da te cijene ne mogu rasti preko sedam odsto, odnosno šest odsto godišnje od 2017. godine na dalje, u odnosu na zatečene u trenutku stupanja na snagu zakona. Napominjemo da su cijene mrežnih usluga (usluge prenosa i distribucije kao prirodnih monopola) i dalje ostale regulisane i u nadležnosti su Agencije”, objasnili su iz RAE.

( Marija Mirjačić, Biljana Matijašević )