Za 15 godina "stižu" milijarde eura i hiljade radnih mjesta

Tri milijarde eura doprinijeće turizam bruto društvenom proizvodu (BDP) do 2030. godine, u toj grani biće zaposleno 78.000 ljudi. Hoteli sa dvije zvjezdice do te godine više neće postojati dok će apartmanski i privatni smještaj biti sveden na minimum. To se, između ostalog, navodi u nacrtu Prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore, koji bi uskoro trebalo da bude razmatran na Vladi.

U dokumentu koji je finalizovan u julu razmatraju se tri scenarija: rizika, zaštite i scenario “Konkurencijom do kohezije”, koji je obrađivač izabrao kao najpovoljniji i uglavnom tretirao u Planu.

"Taj scenario ima najveće potencijale ekonomskog razvoja, budući da podiže BDP po glavi stanovnika iznad 20.000 eura do 2030. godine, značajno restrukturira smještajnu ponudu sa 55 odsto udjela hotela i rizorta i rješava problem nezaposlenosti, odnosno otvara put daljem demografskom porastu zbog pojačane potrebe za radnom snagom", piše u dokumentu.

Obrađivači su iznijeli procjenu da će u obalnom području 2030. godine živjeti 160.500 stanovnika (2011. taj broj bio je 146.223), broj ukupnih kreveta biće 230.732 (151.551 bilo je 2011), broj dolazaka gostiju bio bi 4.264.127, a broj broj noćenja 24.236.558 (u 2011. bilo je 8.493.955).

Zauzetost ukupnih kapaciteta 2011. bila je 15 odsto, dok bi 2030. ona iznosila 29, broj stanova/apartmana bio je 120.879 a očekuje se 160.000, udio ukupnog turizma u BDP-u (prihodi i zaposlenost) sa 70 odsto u 2011. porastao bi na 80 procenata, a broj zaposlenih u turizmu (direktno) sa 4.451 na 27.542, a ukupno zaposlenih bilo bi 77.248, umjesto sadašnjih 34.580.

Direktni turistički prihod umjesto 346.153.846 bio bi 1.377.077.186, a ukupan prihod vezan uz turizam 3.029.569.809.

"Dobijamo očekivane efekte ovog scenarija: tri milijarde eura ukupnog doprinosa turizma BDP-u, od čega 1,4 milijarde direktno, oko 66.000 zaposlenih u turizmu, od čega oko 27,5 hiljada direktno, oko 78 hiljada ukupno zaposlenih i ukupan BDP po glavi stanovnika od 23.595 eura”, navodi se u Planu.

Projekcija rasta turističkog prometa do 2030. u odnosu na 2011. u Herceg Novom iznosila bi, kako se navodi, ukupno 153 odsto, od čega u hotelima čak 401 procenat, u Kotoru 470 (hoteli 669 dsto), Tivtu 522 (hoteli 356), Budvi 90 (hoteli 98), Baru 288 (hoteli 577), dok bi u Ulcinju rast prometa bio 451 odsto, od čega u hotelima 558 procenata. Ukupno za obalno područje rast bi iznosio 185 odsto, od čega u hotelima 235 procenata.

Prema procjeni efekata razvoja na prostor, pretpostavljeno je da će oko 75 odsto hotela biti u kategoriji 4 i 5 zvjezdica, a 25 odsto u luksuznoj kategoriji.

"Primjenom regionalnih vrijednosti za hotelske investicije za rekonstrukciju i prije nje za visoke kategorije, dobija se investicijska suma za smještaj od nešto manje od 10 milijardi eura. Model rasta pretpostavlja i da će se svi današnji objekti u kategoriji do dvije zvjezdice zbog promjene tržišnih uslova polako konvertovati u objekte viših kategorija. Kako je riječ o oko 10.000 ležajeva u oko 4.000 jedinica, uz pretpostavljenih 50.000 eura po jedinici za rekonstrukciju, dobijamo 200 miliona eura”, kaže se u Planu.

Osim smještajnih investicija, deklarisani razvojni cilj u nautici je 2.000 do 3.000 novih vezova, koji mogu donijeti dodatnih 150 do 250 miliona eura investicija.

"Predviđena su unaprjeđenja u kampovima, izgradnja različite dodatne turističke infrastrukture (kongresni centar, tematski i zabavni parkovi, rekreacija, plaže, itd.) pa možemo zaključiti da na pobrojanih oko 10,5 milijardi eura investicija, dolazi još barem dodatna milijarda do 2030. Može se procijeniti da će investicijske potrebe u opštoj infrastrukturi do 2030. iznositi 1 do 1,5 milijardi eura. Ako se na ovaj iznos doda barem 1-2 milijarde ostalih investicija (druge industrije, poljoprivreda, stanogradnja i dr.), možemo zaključiti da konzistentno sprovođenje scenarija 'Konkurencijom do kohezije' donosi 13 do 15 milijardi ukupnih investicija do 2030. godine”, navodi se u Planu.

Udio smještaja mjerenih brojem ležaja u hotelima i turističkim naseljima, kako se navodi, povećava se sa 21 odsto iz 2011. na 55 u planskom periodu, dok se udio privatnih kuća i apartmana smanjuje sa 76 na manje od 45. Željeni pomak u tom segmentu je rast kvalitetnih kapaciteta za oko 28.000 novih soba u razdoblju između 2014. i 2020. g. i daljih 13.000 do 2030. godine.

Izgradnja hotela sa 4* i 5* usmjerava se ponajviše u velike turističke centre, odnosno područja velike turističke koncentracije, a do 2030. predviđeno je postepeno nestajanje hotelskih kapaciteta 1* i 2* i predviđa se otvaranje oko 50 malih tematiziranih porodičnih hotela i pansiona, po mogućnosti autentične arhitekture duž obale i u njezinom neposrednom zaleđu sa 3* i 4*.

"Porodični smještaj u domaćinstvima velik je i nezaobilazan, a neadekvatno iskorišćen potencijal turizma. U kvantitativnom iskazu, ti smještajni kapacitet u planskom periodu trebao bi se smanjiti za oko 13 odsto. Nova izgradnja maksimalno se kontroliše, a po potrebi i ograničava”, kaže se u Planu.

Plan predviđa mogućnost uređenja obalnog pojasa posebno turističkih zona, poštujući potrebu za obalnim odmakom, pri čemu se definišu zone u kojima je moguće primijeniti obalni odmak od 100 metara, zonu adaptacije (smanjenje) uz poštovanje naslijeđenih prava, zone proširenja obalnog odmaka koje su nužne zbog izraženih konflikata sa aspekta ranjivosti više segmenata životne sredine.

"Ukupna površina urbanog građevinskog zemljišta iznosi 5.378 hektara. Ukupna površina poluurbanog građevinskog zemljišta iznosi 4.103 hektara, ruralnog građevinskog zemljišta 3.324 , a izdvojenog građevinskog zemljišta van naselja 2.691 hektar. Na nivou obalnog područja fizički je izgrađeno 4.884 hektara 3,2 odsto”, kaže se u Planu.

“U odnosu na ukupnu površinu obalnog područja od 150.457 hektara, prema važećoj planskoj dokumentaciji planirana građevinska zemljišta iznose 23.363 ili 15,5. Od tako planiranih građevinskih područja izgrađen je samo 4.321 hektar. To upućuje na potrebu smanjenja planiranih građevinskih područja i povećanje iskorišćenosti”, kaže se u Planu.

Autori plana su Republički zavod za urbanizam i projektovanje (RZUP), Horwath i Horwath Consulting - Zagreb i MonteCEP dsd - Kotor.

Kotor će biti kruzing destinacija, u Novom zdravstveni turizam

Cilj razvoja Herceg Novog, prema Planu, je minimalno 500 nautičkih vezova, izgradnja hotelskih objekata sa najmanje 3.000 ključeva i zdravstveni turizam...

Naglašava se afirmisanje Kotora kao kruzing destinacije, otvaranje bar 1.000 hotelskih ključeva visokog kvaliteta u zoni Risanskog zaliva, aktivacija grinfild zone Bigova - Trašte i forsiranje kulturnih manifestacija.

U Tivtu se planira dovršenje marine Porto Montenegro i nove marine sa minimum 350 vezova, afirmacija grada kao vodeće luksuzne destinacije, kao i izgradnja hotela i resorta visoke kategorije na Luštici, Plavim horizontima, ostrvu Sv. Marko.

U Budvi je cilj izgradnja smještajnih kapaciteta više i visoke kategorije (5.000-10.000 kreveta), izgradnja golf terena, organizovanje događanja i festivala i razvoj nedostajuće turističke infrastrukture.

U Baru bi cilj razvoja bio proširenje postojeće marine i ustanovljenje Luke kao potencijalne lokacije za pristan kruzera , izgradnja hotelskih objekata na području Bara, Sutomora, Čanja, Virpazara, Dobre vode, Utjehe sa ukupno 6.500 kreveta i rekonfiguracija privatnog smještaja putem kategorizacije i podizanja kvaliteta.

Obrađivači Plana kao cilj razvoja Ulcinja vide izgradnju hotela na Velikoj plaži, Valdanosu, Adi Bojani (10.000-15.000 kreveta), turistifikaciju područja Solane (uz zadržavanje osnovne djelatnosti u dijelu zone) kroz proizvod posmatranja flore i faune te interpretacijskog centra Solane i mogućnost korišćenja blata i soli u okviru eko-rizorta.

Građevine "potrošile" dobar dio užeg obalnog područja

U Strateškoj proocjeni uticaja na životnu sredinu Plana, jedna od glavnih zamjerki je da je veličina građevinskog područja značajno predimenzionirana.

"Veličina do sada 'potrošenog' prostora (građevinskih područja) ocjenjuje se kao izrazito predimenzionisana u odnosu na broj stanovnika i turističke kapacitete. Udio građevinskih područja u ukupnoj površini šest obalnih opština je 15,5 odsto, dok je isti udio u obalnim županijama Hrvatske (koje imaju sličnu gustinu naseljenosti) u rasponu od četiri do 7,1 odsto. Posebno je veliki pritisak na uže obalno područje gdje je čak 46 odsto površine obalnog pojasa širine jedan kilometar planirano za izgradnju. Istovremeno, mediteranske zemlje kao Italija, Francuska i Španija, uz bitno veću gustinu naseljenosti, imaju niži procenat planirane izgrađenosti (prosječno oko 30 odsto)”, kaže se u SPU.

Posebno je, piše, veliki pritisak na uže obalno područje gdje je čak 46 odsto površine obalnog pojasa širine kilometar planirano za izgradnju. Istovremeno, mediteranske zemlje kao Italija, Francuska i Španija, uz bitno veću gustinu naseljenosti, imaju niži procenat planirane izgrađenosti (prosječno oko 30 odsto). Posljedica predimenzioniranih građevinskih područja je njihova niska iskorišćenost.

Od sela 50 miliona eura godišnje

U Planu piše da samo u sektorima ekološke i tradicionalne poljoprivrede, ruralnog i avanturističkog turizma i pratećem uslužnom sektoru postoji realni potencijal za oko 2.000 novih radnih mjesta, odnosno prihod od oko 50 miliona eura godišnje, od čega se 12 miliona odnosi samo na ruralni turizam. Realizacija ovog potencijala bi značila porast zaposlenosti od oko četiri odsto.

"Ribarstvo u Crnoj Gori je skoro najviše zapostavljena grana privrede, što potvrđuje i simbolična potrošnja ribe po stanovniku - nešto više od jednog kilograma po stanovniku godišnje. Na osnovu prirodnih mogućnosti, procjenjuje se da je kapacitet Crne Gore za lagunasti uzgoj ribe 3.000 tona, a kavezni uzgoj 2.000 tona godišnje", kaže se u Planu.

( Dejan Peruničić )