Crna Gora raj za Interpolove bjegunce
Lisice na ruke naša policija može staviti samo kriminalcima koje potražuje jedna od pet država sa kojima Crna Gora ima potpisan sporazum o izručenju sopstvenih državljana - Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija i Italija
Većina Interpolovih bjegunaca sa crnogorskim državljanstvom slobodno može živjeti u Crnoj Gori, bez bojazni od hapšenja.
Lisice na ruke naša policija može staviti samo kriminalcima koje potražuje jedna od pet država sa kojima Crna Gora ima potpisan sporazum o izručenju sopstvenih državljana - Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija i Italija.
Da to pravilo ne važi za sve pokazuje primjer Beranca Draška Vukovića, koji se već duže od godinu slobodno šeta rodnim gradom, iako Hrvatska traži njegovo izručenje.
Vuković koji ima bogat kriminalni dosije u toj državi osuđen je zbog falsifikovanja dokumenata.
On je svjedok saradnik u postupku koji srpski pravosudni organi vode protiv narkobosa iz Pljevalja Darka Šarića zbog šverca 5,7 tona kokaina.
Vuković, koji je i juče viđen u Beranama, dovodio se u vezu sa pokušajem ubistva Tufika Softića, novinara “Vijesti” i “Monitora”.
Softić je brutalno pretučen krajem 2007. godine, a neposredno nakon napada rekao je policijskim inspektorima da sumnja da je pretučen zbog pisanja o Vukovićevom hapšenju u Danskoj.
Uprkos tome istražitelji su tek nakon sedam godina ispitali Vukovića o napadu na novinara.
Osim za Vukovićem, Hrvatska je raspisala crvene potjernice i za Mojkovčaninom Jovicom Zindovićem i Bjelopoljcem Markom Gradovim.
Zindovića, koji u Crnoj Gori izdražava zatvorsku kaznu zbog ubistva, Hrvatska potražuje zbog falsifikovanja dokumenata. Grandova traže zbog izdržavanja zatvorske kazne na koju je osuđen zbog ratnog zločina počinjenog 1991. u Slanom.
Crvenu potjernicu Hrvatska je zbog krivičnih djela u vezi sa drogom raspisala za Nikšićaninom Vukom Nikolićem, a zbog ratnih zločina za penzionisanim oficirom JNA Veselinom Šljivančaninom.
Za razliku od njih koji bi iz Crne Gore mogli biti izručeni Hrvatskoj, Baranin Goran Milašinović može biti bezbrižan sve dok ovdašnje Ministarstvo pravde ne potpiše sporazum sa Kiprom, koji ga potražuje.
Milašinović je navodno član grupe “Pink Panter” poznate po pljačkama juvelirnica širom svijeta.
Kipar je za njim raspisao potjernicu zbog oružane pljačke, i udruživanja zbog vršenja zločina.
Ovdašnja policija navodno je slala podatke o Milašinoviću kolegama na Kipru, ali tamošnje pravosuđe nije htjelo Crnoj Gori da ustupi predmet.
Osim Milašinovića Kipar potražuje još jednog pantera - Nikšićanina Radovana Jelušića. Jelušiću se u Crnoj Gori sudi zbog sumnje da je sa Rifatom Hadžiahmetovićem iz juvelirnice u Tokiju ukrao nakit vrijedan 1,7 miliona eura. Za Hadžiahmetovićem, koji destogodišnju kaznu zbog te pljačke izdržava u Japanu, potjernicu je raspisala Crna Gora.
Advokat Branko Anđelić objasnio je za “Vijesti” da lica sa crvenih potjernica, koja se slobodno šetaju Crnom Gorom, ne mogu biti uhapšena dok se sa državom koja ih potražuje ne potpiše sporazum o ekstradiciji.
“Izuzetak može biti ukoliko je ta država raspisala potjernicu za tim licem putem Interpola, ali to se uglavnom primjenjuje samo kada su u pitanju teška krivična djela”, kazao je on.
Anđelić ističe da u tim slučajevima crnogorski državljani ipak moraju biti uhapšeni i u Crnoj Gori.
“Tada organ koji je zadužen za pravosuđe traži od države u kojoj je to lice počinilo krivično djelo, ili u kojoj mu je suđeno u odsustvu, da mu se dostavi dokumentacija iz tog postupka.
U tom slučaju sud odlučuje da li će pokrenuti krivični postupak u Crnoj Gori. Ukoliko je osuđeno u odsustvu, lice ima pravo da podnese zahtjev za ponovno pokretanje postupka”, kazao je Anđelić. Advokat pojašanjava da ni u kom slučaju državljanin Crne Gore ne može biti izručen državi sa kojom Crna Gora nema potpisan sporazum o izručenju sopstevnih državljana.
“Ulaskom u Evropsku uniju, Crna Gora stiče i obavezu koja je propisana Evropskim nalogom za hapšenje (EAW), koji se koristi u Evropskoj uniji. Time je vrijeme potrebno za izručenje između država članica svedeno na samo 48 dana”, kazao je on.
Na Interpolovoj javnoj listi osoba za kojima je raspisana crvena potjernica nalazi se 31 osoba iz Crne Gore. U septembru 2012. go- dine na toj listi bilo je 50 osoba sa našim pasošem.
Rožajac Safet Kalić se još crveni u Interpolovoj bazi
Iako se već nekoliko mjeseci nalazi u njemačkom zatvoru nekad najtraženiji Rožajac Safet Kalić još se “crveni” u Interpolovoj bazi. Za njim je potjernica raspisana 4. avgusta 2011. godine kada je Specijalno tužilaštvo pokrenulo istragu zbog optužbi da su Kalić, njegov brat Mersudin i supruga Amina u Crnoj Gori “oprali” 7,7 miliona eura, stečenih prodajom droge u Njemačkoj.
On je uhapšen 20. oktobra 2014. godine u Beču, a u februaru 2015. godine Austrija ga je izručila Njemačkoj koja ga je godinama tražila zbog djela vezanih za trgovinu drogom.
Kasapin iz Bronksa na potjernici, iako je mrtav
Da Interpol ne ažurira listu osoba za kojima su raspisane crvene potjernice pokazuje podatak da su na njoj kriminalci koji su već uhapšeni, ali i zločinici koji više nijesu živi.
Tako se u Interpolovoj bazi može vidjeti da još tragaju za Smajom Đurlićem, koji je poznatiji kao Smail Tulja - Kasapin iz Bronksa, iako je on preminuo u februaru 2012.
Pokojni Tulja je u periodu od 9. do 15. septembra 1990. u Njujorku, u porodičnoj kući čekićem ubio Meri Bil, udarajući je u glavu. Nakon toga, nožem i testerom isjekao je njeno tijelo, stavio ga u tri najlonske kese i ostavio na više različitih mjesta u Bruklinu. Policijski agenti teretili su ga za niz zločina. Navodno je Tulja od 1985. do 1995. ubio tri žene u SAD, dvije u Belgiji i jednu u Albaniji.
Galerija
( Jelena Jovanović )