Mještani iz Gradačke Poljane: Ovo je čista otimačina
„Rješenje mi nijesu ljudski predali, ili me zovnuli da dođem da ga uzmem, nego mi je radnik koji radi na izgradnji puta to predao. Sve rade na prevaru, prvo katastar nikšićki, pa preko sudija i države"
Pojedini mještani iz Gradačke Poljane dobili su rješenje Uprave za nekretnine, PJ Nikšić, da ukoliko u roku od tri dana, za potrebe gradnje vjetroelektrane na Krnovu, ne predaju eksproprisano zemljište
Ministarstvu ekonomije da će isto biti oduzeto prinudnim putem na licu mjesta, dana koji bude naknadno određen. Riječ je o vlasnicima imanja koji nijesu prihvatili ponuđenu cijenu od 50 centi po metru kvadratnom i koji ne dozvoljavaju da mašine koje prave put pređu preko njihovih imanja dok ne dobiju novac za oduzetu zemlju.
Mještani su na predloženu cijenu uložili žalbu i većina njih je, kako su kazali, dobila presudu, a cijena se kreće od 1,80 do 4,20 eura po kvadratu, koliko je procijenjeno zemljište u Gradačkoj Poljani.
Međutim, na tu presudu žalilo se Ministarstvo ekonomije tako da je sudski postupak i dalje u toku.
„Rješenje mi nijesu ljudski predali, ili me zovnuli da dođem da ga uzmem, nego mi je radnik koji radi na izgradnji puta to predao. Sve rade na prevaru, prvo katastar nikšićki, pa preko sudija i države. Ovo je čista otimačina i nećemo dozvoliti da nam uzmu zemlju“, izrevoltirano je poručio Miladin Bulatović koji za 698 metara kvadratnih zemlje treba da dobije 349 eura.
On je kazao da ne zna kako je nikšićki katastar izdao pomenuto rješenje, ako je sudski spor i dalje u toku i dodao da bi volio da u Gradačku Poljanu dođe neko iz Ministarstva ekonomije da im objasni kako da predaju imovinu koja je i dalje njihova.
„Nijesmo mi protiv izgradnje puta, ali jesmo protiv načina na koji se sve radi i cijene“, kazao je Bulatović.
Rješenja o oduzetoj zemlji uručena su im u martu 2013.godine a u katastru se ona i dalje vodi na ime mještana koji, kako rekoše, moraju da plaćaju porez na zemlju “koja nije njihova i koju ne mogu da brane”.
“Varaju i lažu ljude, otimaju im zemlju. Ne dam preko moje imovine, a zbog ovakvog postupka sad i da mi hiljadu eura plate kvadrat neću im dozvoliti da uđu u moj posjed. Ovdje imam 13 rala zemlje, a hoće da mi uzmu oko 1.200 kvadrata i da mi to plate nepuno 600 eura. Ne dam, pa makar zemlju i oružjem branio, pa makar bilo i žrtava”, poručio je osamdesetjednogodišnji Pavle Bulatović.
Periša Marojević je kazao da je riječ o najvećoj pljački u tom kraju jer “ovakve pravde nema nigdje na svijetu da se metar kvadratni zemlje plaća 50 centi”.
“Ovdje smo rođeni, učili školu i emotivno smo vezani za ovaj kraj. A sada hoće da nam otmu naše njive. Nigdje na zemaljskoj kugli ne postoji država gdje se kvadratni metar zemlje otkupljuje za 50 centi”, kazao je Marojević.
Njegov prezimenjak Slobodan kazao je da rješenje o nasilnom ulasku u posjed doživljava kao prijetnju.
“Zemlju nam otimaju. Samo još vazduh da nam uzmu”, kazao je Marojević.
Radenko Stanišić je kazao da nema ništa protiv gradnje puta i ustupanja zemljišta, ali da traži izgradnju potpornog zida pošto će proširenjem puta njegovoj porodici biti ugrožena bezbjednost.
“Put će prolaziti na tri metra od kuće i ako ne igrade potporni zid bezbjednost moje porodice je dovedena u pitanje, tako da mi je onda najbolje da se iselim odavde”, kazao je Stanišić.
Iz Ministarstva finansija su kazali da je od nešto preko 301 hiljadu eura, opredjeljenih za eksproprijaciju zemljišta bivših vlasnika, radi izgradnje vjetroelektrane ’Krnovo’“, isplaćeno blizu 72 hiljade eura vlasnicima ekspropriisanog zemljišta koji su pristali na pravičnu naknadu i potpisali sporazum sa korisnikom eksproprijacije. Ostali će, kazali su iz ministarstva, dobiti novac nakon okončanja sudskih postupaka ili postizanja sporazuma o visini naknade, te nakon dostavljanja zahtjeva za isplatu podnijetih od strane ranijih vlasnika i pravosnažno izvršnih rješenja.
Investitori vjetroelektrane su austrijski IVICOM i francuska Akuo energy, a ugovorom o zakupu zemljišta je definisano da gradnja bude završena u roku od 18 mjeseci od datuma početka radova.
( Svetlana Mandić )