Šest godina robije za posao od 350.000 eura
Vido Rađenović i Jelica Petričević osuđeni na po pola godine zatvora, Tičić oslobođen optužbe
Lazar Rađenović osuđen je na šest godina zatvora, jer je kao potpredsjednik Opštine Budva namjestio prodaju zemlje na brdu Košljun i u džep stavio 350.000 eura.
To je prvostepena presuda sutkinje Valentine Pavličić, izrečena juče u podgoričkom Višem sudu.
Istom odlukom, bankarka Jelica Petričević i biznismen Vido Rađenović osuđeni su na po šest mjeseci zatvora, dok je nekadašnji menadžer grada Budve Aleksandar Tičić oslobođen optužbe, jer nije dokazano da je zloupotrijebio službeni položaj.
U presudi piše da je Lazar Rađenović namjestio javnu licitaciju na kojoj je Vido Rađenović kupio oko 27.000 kvadrata opštinske zemlje.
“Lazar Rađenović se dogovorio sa Vidom Rađenovićem, da se SP Luna prijavi na licitaciju za prodaju ovog opštinskog zemljišta i dao mu upustva da ponudi 52 eura po kvadratnom metru. Potom mu je rekao da će mu srediti da dobije kredit, a da će kredit vratiti od dalje prodaje zemlje, već obezbijeđenom kupcu Arapinu Mohamed Rašidu. Ovakvom kupoprodajom, Lazar je rekao Vidu da će ostvariti korist od 100.000 eura, dok se Petričević dogovorio da Prva banka odobri kredit SP Luni, a čije će vraćanje garantovati Opština Budva novcem dobijenim od SP Luna”, piše u presudi.
Sutkinja je rekla da rješenje o imenovanju komisije za prodaju opštinske zemlje nije potpisao tadašnji gradonačelnik Rajko Kuljača, već da je njegov potpis lažiran, što je utvrdio i grafolog.
Kompanija Pionir investment Mohameda Rašida koja je od Vida Rađenovića “kupila” zemlju, registrovana je 31. avgusta 2007. Prva banka je mjesec dana kasnije odobrila kredit SP Luni od 1.450.000 eura, a 9. oktobra iste godine sklopljen je ugovor između Opštine Budva i kompanije Vida Rađenovića.
Par dana kasnije, 15. oktobra SP Luna je Pionir investmentu prodala zemlju za 11 miliona eura.
“Zahtjev za odobravanje kredita Prvoj banci nije poslao Vido Rađenović, jer je grafolog vještačio njegov rukopis i utvrdio da ga on nije potpisao. Zahjtev je poslat sa faksa iz kabineta Opštine Budva koji koristi Lazar Rađenović. Vještak grafolog nije isključio Lazara kao mogućeg potpisnika. Kako je zahtjev otkucan na običnom papiru bez memoranduma SP Luna, bez zavodnog broja i pečata, sud zaključuje da je ovaj zahtjev sačinio i poslao Lazar Rađenović”, saopštila je Pavličić.
Ona je rekla da je Jelica Petričević, po dogovoru sa Lazarom Rađenović, odobrila kredit kompaniji Vida Rađenovića bez odluke kreditnog odbora ili Komiteta za upravljanje komiteta kreditnim rizikom.
“Po usmenom nalogu Petričević, ugovor o kreditu je potpisao Miodrag Vučinić, direktor filijale Prve banke u Budvi... Nije sporno da je ovaj kredit bio obezbijeđen najboljim sredstvom - depozitom Opštine Budva. Međutim, u trenutku kada je pušten kredit SP Luna, pušten je bez ijednog sredstva odobrenja. Zatim je sa računa SP Luna prebačen novac na račun Opštine Budva, a u tom trenutku ne postoji ugovor koji je zaključen između SP Luna kao kupca i Opštine Budva kao prodavca, pa se postavlja pitanje kako je Prva banka mogla da prenese novac sa Lune na račun Opštine Budva. Odgovor je jednostavan, jer je postojao dogovor između Petričević i Lazara Rađenovića”, konstatovala je sutkinja.
Par minuta kasnije taj novac se vratio kao garancija Prvoj banci.
Pavličić je dodala da je nakon uplate od dva miliona eura Pionir investmenta na račun SP Luna i vraćanja kredita, došlo do gotovinske isplate 515.000 eura Vidu Rađenoviću,.
“Isplaćeno mu je 400.000 eura u centrali Prve banke u Podgorici, novac je odnio i predao Lazaru, a ovaj njemu 50.000 eura. Od isplate 115.000 eura, Boro Lazović je dao Vidu 50.000, a zadržao za sebe 65.000 eura. Lazović je ovo negirao”, kazala je sutkinja.
Tapušković: Ovo je skandal, samo je Rašid ovdje oštećen
Branilac Lazar Rađenovića, advokat Branislav Tapušković nazvao je presudu skandaloznom.
“Ovakvu razliku u kaznama za iste radnje do sada, u poluvjekovnoj praksi, nisam sreo, niti se to može sresti. Vido Rađenović je osuđen na šest mjeseci, a Lazar Rađenović šest godina, i čemu ovakva presuda treba da posluži, ako nije u neke druge svrhe, a ne u svrhe progona za ovakva krivična djela. Sve što je sud zaključio, a to je rečeno u obrazloženju presude, zaključeno je na osnovu iskaza Vida Rađenovića, koji je ostao kod izjave u postupku, ne na glavnom pretresu, jer se branio ćutanjem. Mohamed Rašid, koji platio dva miliona eura za zemlju na Košljunu, jedini je ovdje oštećen”, kazao je Tapušković.
Neubjedljivi Marović, koji je sve znao
“Svjedok Svetozar Marović je prilikom davanja iskaza nastojao da pokaže svoju nezaintersovanost. Prilikom postavljanja pitanja, sudu je saopštavao kontradiktorne podatke... Kada se ima u vidu iskaz Vida Rađenovića, u kome navodi naglašeno interesovanje Svetozara Marovića za parcele na Košljunu i to 2011. kada je tražio da to zemljište da kao hipoteku za neki novi kredit, pri čemu je znao da
“Pionir investment” neće isplatiti čitavu ugovorenu cijenu od 11 miliona eura, jasno je da je Marović mnogo više bio uključen u posao nego što to želi pred sudom da predstavi. U prilog takvom zaključku suda, idu mjere tajnog nadzora iz kojih se jasno vidi da Lazar Rađenović o svakom koraku koje preduzima tužilaštvo, informiše Marovića... Sud je iskaz Marovića ocijenio kao nelogičan, konfuzan, kontradiktoran i neubjedljiv”, kazala je Pavličić.
Sud nema dokaza da je Tičić kriv
Sutkinja je rekla da nijesu dokazima potvrđene tvrdnje da je Tičić bio uključen u namještanje licitacije za prodaju opštinske zemlje.
“Vido Rađenović nije bio siguran o učešću Tičića u izvršenju krivičnog djela.... U nedostatku drugih materijalnih dokaza koji bi potkrijepili navode njegove odbrane koji se odnose na Tičića, ne može se zasnivati osuđujuća sudska odluka. Sud je posebno imao u vidu činjenicu da je uvidom u cjelokupnu dokumentaciju za prodaju zemljišta, utvrdio da u radnjama Tičića nema dokaza koji bi ukazivali na sumnju o postojanju bilo kakvog dogovora između Lazara Rađenovića I Tičića”, kazala je Pavličić
( Komnen Radević )