Orban kao nemoćni negativac

Mađarski premijer Viktor Orban, nekadašnji liberalni protivnik komunističkog režima a sada poznat po naklonosti autoritarizmu, u odnosu prema izbjeglicama preuzeo je ulogu negativca, ali nije uspio da zauzda priliv izbjeglica koje prolaze kroz njegovu zemlju.

Dok je Njemačka pod vođstvom Angele Merkel dobila pohvale zbog odluke da prihvati do 800.000 novih izbjeglica ove godine, Mađarska se pod Orbanom tokom proteklih sedmica "proslavila" po slikama hiljada izbjeglica koje kampuju na željezničkim stanicama ili lutaju putevima.

"Od 1956. godine (kada je bila sovjetska invazija), u međunarodnoj štampi nije bilo tako negativnih reakcija" o Mađarskoj, rekao je opozicioni politikolog Peter Balaž, koji žali zbog te "sramote" koja je nanijeta njegovoj zemlji.

Analitičari smatraju da je odluka mađarskih vlasti prošlog vikenda da privremeno dozvole migrantima koji su preplavili Budimpeštu da odu ka Njemačkoj samo doprinijela konfuziji.

Orban je, uprkos svojim oštrim koracima, "izgubio kontrolu nad situacijom", ocijenio je za AFP politikolog Peter Kreko.

Tako hiljade migranata nastavlja da se svakodnevno suočava sa mađarskom policijom prelazeći granicu sa Srbijom uprkos žičanoj ogradi izgrađenoj tokom ljeta.

Krekovo mišljenje je da Orban gubi na svim frontovima jer je, u nemogućnosti da odbrani granice Mađarske, dozvolio da se razvije "haotična situacija", a u isto vrijeme se svojom retorikom "izolovao na međunarodnom planu".

Orban je nekada bio vodeća ličnost liberalne opozicije komunističkom režimu, ali je u međuvremenu postao otvoreni poštovalac ruskog predsjednika Vladimira Putina, i u više navrata od povratka na vlast 2010. je petrpio kritike evropskih institucija zbog sklonosti autoritarnom načinu vladanja.

Ponovo je izabran je 2014. ubjedljivom većinom, ali sada mu je ultranacionalistički Jobik (Jobbik) za petama, pa je dodatno zaoštrio diskurs da bi mu parirao, i tokom prethodnih dana je sirijske migrante nazvao običnim "ekonomskim izbjeglicama" i "prijetnjom za hrišćanski identitet Evrope".

Mađarska, u koju je od početka godne došlo 170.000 migranata, ima pravnu obavezu da štiti granicu jer je riječ o spoljnoj granici Šengena, kao i da ih registruje s obzirom da je i dalje na snazi Dablinska deklaracija kojom je predviđeno da oni moraju tražiti azil u zemlji prvog ulaska, ukazuje Blanka Kolenikova iz londonskog instituta IHS.

Prema njenim riječima, "sve dok Evropska unija ne pronađe opšte rješenje za krizu, Mađarska će morati da preduzima mjere od situacje do situacije kako bi se suočila sa prilivom izbjeglica".

"I šta god da Orban uradi, biće na meti kritika", rekla je ona.

Mađarske vlasti nadaju se da će uskoro moći da sprječavaju ulazak migranata budući da 15. septembra stupa na snagu novi zakon koji omogućava raspoređivanje vojske na granicu, a predviđaju se i bezuslovne kazne zatvora za ilegalni prolazak preko ograde.

Austrijski politikolog Peter Polinka sa Srednjoevropkog univerziteta u Budimpešti smatra da je "jačanje granica EU u skladu sa logikom EU, mada se način na koji to radi Orban može osporiti".

Analitičar jednog provladinog instituta Tamas Lanci ocijenio je da je velika vjerovatnoća da će migranti u budućnost pokušati da prođu kroz Hrvatsku, i rekao da se nada da će vlasti u Zagrebu poštovati obaveze u vezi sa Šengenskom zonom.

"Prije ili kasnije i ona će morati da reaguje", rekao je on.

( Beta )