Junker: Balkanske zemlje neće ući u EU bez vladavine ljudskih prava
Junker je napomenuo da "zemlje koje će biti na spisku "bezbjednih zemalja" moraju znati da, ako budu povučene sa tog spiska zbog toga što temeljna prava u njima nisu zajamčena, izgubiće svaki izgled da uđu u redove Evropske unije"
Evropska komisija je, radi djelotvornijeg odobravanja azila, na spisak "bezbjednih zemalja" stavila i države Zapadnog Balkana koje će izgubiti svaki izgled za članstvo u EU ako bi bile skinute sa tog spiska, jer bi to značilo da se u njima ne poštuju ljudska prava i zakoni, izjavio je u Strazburu predsjednik Evropske komisije (EK) Žan-Klod Junker.
Junker u izlaganju o "Stanju Evropske unije" u Evropskom parlamentu rekao da je EK danas predložila članicama EU da usvoje jedinstven spisak "bezbjednih zemalja", uključujući Zapadni Balkan, što će omogućiti članicama EU da sprovode ubrzane postupke za dobijanje azila u nastojanju da se riješi velika izbjeglička kriza u Evropi.
"Mjerila za to se", predočio je Junker, "moraju primijeniti na sve zemlje za koje je to temelj za prijem u članstvo kad je riječ o poštovanju ljudskih prava, vladavine zakona, a to se odnosi i na zemlje kandidate za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu".
Junker je objasnio da "to nije nikakvo uprošćavanje postupka za odobravanje azila" i da "ni u kom slučaju ne dovodi u pitanje osnovno pravo na azil lica koja dolaze iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije ili Turske".
Naglasak će, prema Junkerovim riječima, naravno biti stavljen na zemlje u krizi, ratu, pa spisak "bezbjednih zemalja" neće zaobići Ženevsku konvenciju o azilu, jer je to pravo koje ostaje na snazi.
Junker je napomenuo da "zemlje koje će biti na spisku "bezbjednih zemalja" moraju znati da, ako budu povučene sa tog spiska zbog toga što temeljna prava u njima nisu zajamčena, izgubiće svaki izgled da uđu u redove Evropske unije".
"Dvije stvari tu idu ruku pod ruku, jedno je utvrdivanje spiska "bezbjednih zemalja", ali je kucnuo čas da promijenimo postupak za davanje azila, posebno kad je u pitanju Dablinska odredba da o zahtjevu za azil mora odlučivati zemlja EU u koju uđe azilant", naglasio je čelnik izvršnog tijela EU.
On je, međutim, primijetio da je "istina da se EU mora pobrinuti za one kojima je potrebna međunarodna zaštita i koji podnesu zahtjev za azil, a ima i onih koji napuštaju svoje zemlje iz razloga koji nisu povezani s pravom na azil".
Junker je saopštio da će EK predložiti sistem obaveznog hitnog premještaja 120.000 ratnih izbjeglica u svim članicama Unije, a ukupno će u kratkom roku EU zbrinuti 160.000 izbeglica iz Sirije i drugih zemalja u ratu.
Junker je rekao da članice EU ne smiju praviti razlike između Jevreja, hrišćana i muslimana kad je riječ o prijemu izbjeglica iz ratova.
"Naš kontinent je imao veoma loše iskustvo kad je pravio podjele na vjerskoj osnovi, a nema filozofije i moralnih razloga kad su u pitanju ljudska bića", dodao je.
Predsjednik EK je naglasio da "šengenski sporazum neće biti ukinut" dok traje mandat Evropske komisije na čijem je čelu ali je dodao da se prostor bez granica unutar EU mora odbraniti mnogo snažnijim nadzorom spoljnih granica Unije.
Talas izbeglica neće prestati sve dok se na zaustavi rat u Siriji i teror u Libiji, upozorio je Junker i naveo da će zato značajna sredstava biti izdvojena naročito za agenciju Fronteks, zaduženu za nadzor spoljnih granica EU.
( Beta )