CZIP o Nacrtu Zakona o zaštiti prirode: Ostvariti konkretnu saradnju sa NVO

Nacrt zakona o zaštiti prirode predstavlja izuzetan napredak u nacionalnom zakonodavstvu koji prepoznaje i uvažava politike Evropske unije (EU), ocijenjeno je iz nevladine organizacije (NVO) Centar za zaštitu i proučavanje ptica.

U saopštenju te NVO kaže se da, u prilog tome da je riječ o dokumentu koji je od velikog značaja za zaštitu prirode, govori i činjenica da je obrađivač zakona uvažio značaj ptica i izdvojio ih u posebnu grupu kojom se zakon bavi.

Na taj način je, kako se navodi, inkorporiran svaki član Ptičje direktive što se, kako se dodaje, ne može reći za ostale zakone koji posredno uređuju tu oblast.

“Iako je Nacrt zakona ostvario napredak u odnosu na postojeću regulativu smatramo da ipak treba uvrstiti dva osnovna načela na kojima bi počivao- konkretna saradnja i povjerenje u NVO, kao i ravnopravno učešće svih kompetentnih organizacija u pogledu upravljanja zaštićenim područjem”, saopšteno je iz Centra.

Kako smatraju iz te NVO, predloženi nacrt samo deklarativno informiše o saradnji sa NVO sektorom, onemogućujući konkretno učešće organizacija civilnog društva u dijelu inicijativa za izradu studija zaštite, statusa upravljača i vršenja monitoringa biodiverziteta.

Iz Centra su podsjetili da deklarativna saradanja sa NVO sektorom treba da evoluira sa zajedničkih sastanaka, dijaloga, konferencija i okruglih stolova na konkretne aktivnosti i pružanje povjerenja u obavljanje stručnih poslova u kojem su organizacije voljne i kompetentne pomoći.

U saopštenju se kaže da praksa iz država Evropske unije (EU) govori u prilog tome da saradnja vladinog i NVO sektora počiva na povjerenju i sprovođenju zajedničkih aktivnosti, posebno u pogledu upravljanja zaštićenim područjima u čijem je interesu stručnost i zaštitarstvo.

Kako su naveli iz te NVO, primjeri iz regiona govore u prilog da ornitološke organizacije uspješno upravljaju strogim rezervatima prirode, a speleološka društva i naučno-istraživačke organizacije zaštićenim pećinama.

Oni su objasnili da se na taj način umanjuje trošak državnog budžeta, jer se sredstva obično obezbjeđuju iz EU projekata u čemu, kako su ocijenili iz Centra, postojeći upravljači u odnosu na civilni sektor nisu pokazali uspješnost.

Navodi se da se na taj nači ostvaruje i bolja saradnja sa lokalnim stanovništvom i kvalitetnije sprovodi svrha zaštite, jer su organizacije ekonomski nezavisne što, kako su ocijenili iz Centra, nije slučaj sa sadašnjim upravljačima zaštićenih područja koji prave ustupke tako što ekonomski valorizuju aktivnosti sa štetnim posljedicama dok neke koji imaju političku konotaciju dopuštaju bez nadoknade.

“Predloženim Nacrtom se, takođe, onemogućava podnošenje inicijative za proglašenje novog zaštićenog područja zainteresovanim subjektima iako bi ovo pravo trebalo imati svako pravno i fizičko lice ukoliko njegov zahtjev zadovoljava minimum opravdanosti”, kaže se u saopštenju i dodaje da, poučeni prethodnim iskustvom i prirodnim bogatstvom, ne vide smetnje za pokretanje tog postupka i od fizičkog lica, posebno ukoliko se nalazi na privatnom vlasništvu.

Kako se dodaje, ukoliko bi se otvorila mogućnost izrade Studije i od strane drugih stručnih institucija ili organizacija uključujući i NVO, teret izrade snosio bi inicijator, a revalidaciju bi vršila Agencija čime bi se ostvario najveći procenat objektivnosti.

Na taj način Studiju zaštite marinskog područja, izrađivao bi, kako su pojasnili, Institut za biologiju mora, jer posjeduje najbolje stručne kvalifikacije za takav rad.

Iz te NVO dodali su da bi te studije mogao izrađivati i Univerzitet Crne Gore i Nacionalni parkovi što je, kako su ocijenili, logično u slučaju da se prepoznaju kvaliteti novog rezervata u granicama parka.

”Na taj način bi i mnoge NVO, propisanih stručnih kvalifikacija za određenu oblast, mogle doprinijeti konkretnim radom na istraživanjima i proglašenju novih područja”, poručuli su iz Centra.

Posebno je, smatraju oni, važno da proces revalidacije Agencija za zaštitu životne sredine vrši bez nadoknade što je do sada, kako su dodali, bila glavna prepreka izradi studija za kanjon rijeke Cijevne, Šasko jezero i Ulcinjsku solanu.

Pošto revalidacija studije spada u domen redovnih aktivnosti tog organa, to je, kako su naveli, izlišna finansijska nadoknada posebno, jer je riječ o oblasti od javnog značaja.

“Isti princip se treba primjeniti i na monitoring biodiverziteta koji treba da vrši pravni subjekat sa najvišim kvalifikacijama i najmanjom finansijskom ponudom putem javnih nabavki bilo u konzorcijumu sa drugim subjektima bilo u odnosu na posebnu oblast za koju je potreban monitoring”, zaključili su iz Centra.

( Mina )