Mještanka Krnova zabranila mašinama Genexa da prođu preko njene zemlje
Zbog gradnje puta Đikanovićkoj je oduzet dio zemlje i sa jedne i sa druge strane. Ona traži da se zemlja oduzme samo sa jedne strane, i to dijela gdje se nalaze ostaci stare kuće, a da joj dio sa druse strane puta ne diraju.
Miluša Đikanović sa Krnova ne dozvoljava da joj zbog gradnje puta do mjesta gdje će biti vjetropark „krče imanje“ pa je zabranila mašinama firme Genex da prođu preko njene zemlje. Zbog toga su danas, u pratnji policije, na lice mjesta stigli i predstavnici Uprave za nekretnine, ali je zbog neprisustva predstavnika izvođača, postupak odloženog do daljnjeg.
Zbog gradnje puta Đikanovićkoj je oduzet dio zemlje i sa jedne i sa druge strane. Ona traži da se zemlja oduzme samo sa jedne strane, i to dijela gdje se nalaze ostaci stare kuće, a da joj dio sa druse strane puta ne diraju. Međutim, projektanti su planirali drugačije, a Đikanović je, kako tvrdi, za to saznala tek kada su se mašine primakle njenom imanju.
„Došli smo radi prinudnog ulaska u posjed eksproprisanih nepokretnosti, ali obzirom da izvođač radova sa mehanizacijom nije bio prisutan izvršenje se odlaže do daljnjeg. Uprava za nekretnine je donijela rješenje o eksproprijaciji koje je postalo izvršno i po njemu se može ući u posjed eksproprisanih nepokretnosti“, objasnila je Milojka Stanjević, predstavnik Uprave za nekretnine.
Đikanović je kazala da je tačno da je pristala na eksproprijaciju zemljišta, ali da nije znala kuda će ići trasa, jer da joj je tada rečeno da će joj oduzimati dio zemlje i sa jedne i sa druge strane puta ne bi pristala.
„Nijesam znala da će mi zbog puta krčmiti imovinu. Ovo je naknadno obilježeno. Samo je stari objekat bio sporan, a oni da bi ga izbjegli, ušli su u drugi dio mog imanja. Nemam ja ništa protiv puta, ali ne mogu da krčme imanje. Neka isplate objekat i neka put ide pravo“, poručila je šezdesetsedmogodišnja Đikanović.
Stanjević je objasnila da je vještak građevinske struke donio mišljenje da nije potrebna eksproprijacija pomoćnog objekta, da je Uprava za nekretnine donijela rješenje kojim su eksproprisane nepokretnosti po elaboratu, i da na to rješenje nije bilo žalbe.
„Nijesam se ni mogla žaliti jer nijesam znala kuda će put ići. Samo je objekat bio sporan. Tada je sudija, koja je ovdje dolazila, kazala da kada dođu kod objekta da tada zaustavim radove. Oni da bi izbjegli objekat ušli su u drugi dio, a zna se i koliko objekat mora biti udaljen od regionalnog puta. Po ovome put će ići na metar od objekta. Angažovaću advokata da nastavi postupak, a mašinama neću dozvoliti da idu preko mog imanja“, poručila je Đikanović.
Đikanović je eksproprisana zemlja procijenjena na 50 centi po metru kvadratnom. Ona se žalila na tu cijenu i Osnovni sud je donio presudu na cijenu od 4,20 eura po kvadratu. Postupak je u toku, jer se na tu cijenu žalilo nadležno ministarstvo.
I ostali vlasnici imanja koji nijesu prihvatili ponuđenu cijenu od 50 centi po metru kvadratnom, ne dozvoljavaju da mehanizacija prelazi preko njihovih imanja dok im se ne isplati novac za oduzetu zemlju.
Oni su na ponuđenu cijenu uložili žalbu i većina njih je, kako su kazali, dobila presudu na dva eura po metru kvadratnom.
Rješenja o oduzetoj zemlji uručena su im u martu 2013.godine a u katastru se ona i dalje vodi na ime mještana koji, kako rekoše, moraju da plaćaju porez na zemlju “koja nije njihova i koju ne mogu da brane”.
Iz Ministarstva finansija su kazali da je od nešto preko 301 hiljadu eura, opredjeljenih za eksproprijaciju zemljišta bivših vlasnika, radi izgradnje vjetroelektrane ’Krnovo’“, isplaćeno blizu 72 hiljade eura vlasnicima ekspropriisanog zemljišta koji su pristali na pravičnu naknadu i potpisali sporazum sa korisnikom eksproprijacije. Ostali će, kazali su iz ministarstva, dobiti novac nakon okončanja sudskih postupaka ili postizanja sporazuma o visini naknade, te nakon dostavljanja zahtjeva za isplatu podnijetih od strane ranijih vlasnika i pravosnažno izvršnih rješenja.
Investitori vjetroelektrane su austrijski IVICOM i francuska Akuo energy, a ugovorom o zakupu zemljišta je definisano da gradnja bude završena u roku od 18 mjeseci od datuma početka radova.
Galerija
( Svetlana Mandić )