Advokati se žalili CBCG na Hipo Alpe Adria banku i faktoring firme

Hipo Alpe Adria banka sa svojim povezanim firmama (faktoring kompanije) kojima je ustupila ugovore o kreditima vezanim za klauzulu u švajcarskom franku (CHF) nastavila je vansudsku prodaju nepokretnosti iako je Zakon o konverziji kredita u CHF-u u eure obavezuje da to ne smije da radi. To je naglasila advokatske kancelarije “Velimirović i partneri” u dopisu koji je juče uputila Centralnoj banci (CBCG). Kancelarija traži od CBCG da preduzme odgovarajuće radnje pošto je nadležna za primjenu zakona.

Advokatska kancelarija “Velimirović i partneri” angažovana je u sudskom postupku koji Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) u ime 300 građana vodi protiv Hipo Alpe Adria banke (HAAB) koja je jedina u Crnoj Gori odbravala te kredite.

Zakonom o konverziji kredita u CHF-u u eure, koji je stupio na snagu 22. avgusta, banka ima rok od 30 dana da obavi konverziju. Kredite treba da konvertuje u eure po fiksnoj kamatnoj stopi od 8,2 odsto i da klijentima u roku od 45 dana ponudi nove ugovore.

“Zakon nalaže banci da u roku od mjesec dana od stupanja na snagu izvrši konverziju u skladu sa članom 2. Tako postavljena norma znači da bilo kakva obaveza korisnika po ugovorima o kreditu ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo jer je imperativnim propisom HAAB naloženo da korisnicima ponudi nove ugovore u skladu sa članom 2 zakona. Uprkos tome, banka vodi postupke protiv korisnika”, istaknuto je u dopisu CBCG u koji “Vijesti” imaju uvid, a koji je potpisao advokat Vladan Đuranović.

U dopisu navode da je protiv korisnika kredita Caneta Efovića nastavljen postupak vansudske prodaje nepokretnosti dostavljanjem obavještenja o vansudskoj prodaji 27. avgusta (nakon stupanja zakona na snagu). Dalje se dodaje, da je protiv korisnika Dragana Senića pokrenut postupak izvršenja (nakon donošenja zakona, ali prije stupanja na snagu) koji je zaveden kod javnog izvršitelja Aleksandre Tomković 20. avgusta. CBCG je dostavljena dokumentacija o tim slučajevima.

Đuranović je naveo i da je banka dio potraživanja ustupila faktoring firmi Heta Asset Resolution, a moguće i na druge faktoring firme koje umjesto nje vode postupke sudske i/ili vansudske naplate od korisnika. To bez obzira, kako je istakao Velimirović, što se zakon o konverziji, odnosi i na obaveze po raskinutim ugovorima.

“Smatramo da su takva ponašanja HAAB i njenih faktoring firmi u potpunosti suprotna zakonu.

Uvjereni smo da su nadležni u banci svjesni da se ponašaju protivno zakonu i da se označene radnje vrše u cilju daljeg pritiska na korisnike i izbjegavanja zakonskih obaveza.

Odredbe zakona i načelo elementarne savjesnosti nalaže da se svi pokrenuti postupci protiv korisnika obustave do dostavljanja ponude o novim ugovorima (član 4)” naglašeno je u dopisu.

Hipo: Založenu imovinu ne prodajemo otkad zakon važi

HAAB je juče ponovila da nakon stupanja na snagu zakona nije inicirala nijedan slučaj naplate potraživanja prodajom založene imovine od klijenata sa kreditima u CHF-u, te da je posljednje slučajeve pokrenula prije stupanja na snagu zakona. Tvrde da im se od stupanja na snagu zakona obratio jedan klijent koji je tražio da se stopira postupak naplate, što je banka uradila.

“Odložićemo i one slučajeve naplate potraživanja koji su pokrenuti i prije stupanja na snagu zakona”, rečeno je u banci.

Zakon je na predlog Demokratskog fronta, uz podršku ostale opozicije, SDP-a i stranaka manjina, izglasan 31. jula. Predsjednik Filip Vujanović ga je potpisao 10. avgusta a Službeni list objavio 18, sa datumom od 14. avgusta. Zakon treba da pomogne oko 600 građana koji imaju kredite u švajcarskoj valutu i kojima su rate drastično uvećane zbog poremećaja kursa sa eurom.

Povlače tužbu ako banka poštuje zakon

Advokat CEZAP-a Dragomir Ćalasan rekao je “Vijestima” da će povući tužbu protiv banke ako se konverzija završi na način koji bude odgovarao klijentima.

“Tužba u tom slučaju postaje bespredmetna jer zakon sadrži sve ono što smo tužbom tražili. To je fiksana kamatna stopa i da se vrati ono što su klijenti preplatili što zakon sada omogućava”, kazao je Ćalasan.

On tvrdi da su netačne informacije koje se plasiraju u javnosti da korisnicima kredita koji imaju duži rok otplate iznosi mogu biti veći od postojećih.

“To nije tačno jer niko ne zna kolika je glavnica koja se povećavala zbog rasta franka posljednjih mjeseci.

Jedino vještak finansijske struke koji dobije kompletnu dokumentaciju može da kaže kako će izgledati novi obračun i da li je neko na gubitku” kazao je Ćalasan.

( Marija Mirjačić, Maja Boričić )