Uskratili Kosovo za 8.229 hektara

Profesori Univerzitta u Prištini Fljorim Isufi i Špejtim Bulići tvrde da je sporazumom o razgraničenju sa Crnom Gorom Kosovo ostalo bez 8.890 hektara teritorije, navodeći da se nove granice ne podudaraju sa onima koje su uspostavljene u vrijeme SFRJ. Oni su, kako prenosi “Koha ditore”, kazali da prilikom utvđivanja linija razgraničenja nijesu u potpunosti poštovane AVNOJ-evske granice koje je utvrdila komisija koju je vodio Milovan Đilas.

"Zbog nepodudaranja novih granica sa AVNOJ-evskim, Kosovo je izgubilo 8.890 hektara, dok je dobilo 761 hektar koji su pripadali Crnoj Gori. Bilans razmjene teritorije je 8.229 hektara manje za Kosovo", kazali su oni, navodeći da je posebno problematično što zvanična Priština i Podgorica još nijesu objavile linije razgraničenja.

Vlade Crne Gore i Kosova sklopile su sporazum o razgraničenju prošle nedjelje, a ta dokumenta treba da ratifikuju državni parlamenti. Dio opozicionih stranaka na Kosovu negodovao je zbog sporazuma, tražeći od poslanika da ga ne podrže.

U naučnom radu “Demarkacija Kosova i Crne Gore - geografski, politički i istorijski aspekti”, Isufi i Bulići navode da je uspostavljanjem novih granica Kosovo ostalo i bez većeg dijela basena rijeke Bjeluhe kojim se Peć snadbijeva vodom. Podsjećajući da su tokom pisanja naučnog rada koristili karte Vojno-geografskog insitituta u Beogradu, Bulići tvrdi da su granice u SFRJ određivane na osnovu mapa vrhunskog kvaliteta.

"Takozvane Titove granice su utvrđivane sa velikom pažnjom i na njima su radili najbolji kartografi toga vremena koristeći najkvalitetnije instrumente koje je takva institucija imala u Evropi. Mogućnost greške na tim mapama je nemoguća”, kazao je Bulići, a prenosi “Koha ditore”.

On je podsjetio da je Politbiro Centralnog komiteta komunističke partije Jugoslavije u junu 1948. formirao komisiju za određivanje AVNOJ-evskih granica, i da je komisiju vodio Đilas, kao najbliži saradnik Josipa Broza Tita. Bulići tvrdi da je Komisija imala na raspolaganju najbolje topografske mape, na osnovu kojih je određivala granice od juna 1948. do 1962. godine, kada je završila sa radom. Mape koje je Đilasova komisija koristila, kako tvrdi, pohranjene su u Vojno-geografskom institutu Jugoslavije i objavljene u Enciklopediji Jugoslavije koja se nalazi u većini značajnijih svjetskih biblioteka. Bulići pojašnjava da je novim granicama Kosovo značajno uskraćeno.

“Iako je veći dio javnosti fokusiran na problem katuna koje su koristili mještani Rugove i sela oko Peći, mi smatramo da promjene granice imaju značajan uticaj na ekonomsku valorizaciju tog područja”, naveo je Isufi, ističući da teren oko rijeke Bjeluhe ostaje potpuno van teritorije Kosova iako je Đilasova komisija utvrdila drugačije.

“Basen Bjeluhe se smatra za glavni izvor vode na području oko Peći, i veoma je izdašan”, tvrdi on.

Bajrami: Haradinaj koristi granice da pritisne Vladu

Kosovska opozicija predvođena predsjednikom Alijanse za budućnost Kosova Ramušom Haradinajem koristi pitanje razgraničenja sa Crnom Gorom kako bi pojačala pritisak na vlast, ocijenio je glavni urednik kosovskog dnevnika “Koha ditore” Agron Bajrami.

Podsjećajući da je Haradinajevo biračko tijelo najjače u regionu Peći, Bajrami smatra da nije čudno što se pitanje granica koristi za sticanje političkih poena.

“U Peći je Haradinajevo uporište i normalno je da oni ovo koriste kao način da prave pritisak na vlast. Sa druge strane postoji problem što Vlada Kosova tokom razgovora sa crnogorskom stranom javnosti nije nikada tačno rekla šta se pregovara i zašto pregovori tako dugo traju ako nema spornih pitanja”, kazao je Bajrami “Vijestima”.

On je upozorio da nije jasno zbog čega su pregovari bili pod velom tajnosti kada su granice, kako su tvrdili kosovski zvaničnici, utvrđivane na osnovu onih iz Ustava SFRJ iz 1974. godine. Bajrami navodi da je problematično i što Vlada Kosova još nije objavila kuda se proteže nova granica između dvije države. “Zato što nemamo sve informacije mislim da veliki broj ljudi čitav ovaj proces gleda sa velikim sumnjama. Ako je sve normalno kao što bi i trebalo da bude između dvije države koje su se dogovorile zašto to treba da se krije od građana. Valjda oni treba da žive sa tim granicama”, kazao je Bajrami.

Na pitanje da li bi, nakon apela opozicije, poslanici kosovskog parlamenta mogli da odbiju ratifikaciju sporazuma o razgraničenju, Bajrami je kazao da ne bi bilo dobro toliko problematizovati pitanje granica.

“Mi smo imali proces demarkacije sa Makedonijom i završili to, iako je isto bilo bučnih glasova protiv. Zato je najbolje da Vlade izađu sa tačnim kartama”, kazao je on.

Kosovska policija: Biciklisti su htjeli ilegalno da uđu CG

Kosovska policija demantovala je tvrdnje Leorenta Keljmendija da su pripadnici crnogorske pogranične policije patrolirali duboko po teritoriji Kosova.

Kako je objavila TV Klan, grupa kosovskih biciklista jeste zaustavljena na 50 metara od granice između dvije države, ali se incident dogodio u junu, a ne kako je Keljmendi tvrdio 30. avgusta. Kako su naveli Keljmendi, Arian Krasnići iz Prizrena i Ačiles Ćafalješi iz Dragaša zaustavljeni su jer nijesu imali dozvolu za prelazak granice "što znači da se radi o pokušaju ilegalnog prelaska".

( Samir Kajošević )