Odata počast bolničarki iz Konga koja je spasavala živote u Drugom svjetskom ratu

Ogusta Šivi (Augusta Chiwy), medicinska sestra rodom iz Konga, sahranjena je ovog vikenda u Belgiji, okružena kraljevim emisarima, predstavnicima SAD, političarima i počasnim strojem vojne garde.

Šivijeva, belgijski "zaboravljeni anđeo", umrla je 23. avgusta u 94. godini, a pokopana je u Bastonju, poprištu jedne od najžešćih bitaka u Drugom svjetskom ratu. Tom prilikom, ona je, rizikujući sopstveni život, spasila nebrojene živote američkih vojnika, što joj je donijelo zahvalnost jedne od najslavnijih borbenih jedinica Armije SAD - 101. padobranske brigade.

Njeni podvizi opisivani su u knjigama, jednom dokumentarcu, kao i televizijskoj seriji "Band of Brothers".

"Njeno herojstvo je prosto bilo nevjerovatno", rekla je Asošiejted presu američka ambasadorka u Briselu Deniz Kempbel Bauer (Denise Campbell Bauer) nakon ceremonije na vojnom groblju Mardason koje se nalazi u predgrađu Bastonja. "Podsjeća nas sve na to da obični ljudi, koji se samo čine običnim, mogu da učine stvarno izuzetne stvari."

U Bastonju, na jugu Belgije, pred kraj Drugog svjetskog rata odigrala se čuvena Ardenska bitka - poznata i kao Bitka za izbočinu - do koje je došlo tako što je Adolf Hitler u očajanju poslije savezničkog iskrcavanja u Normandiji naredio ogromnu nacističku ofanzive u Ardenima. Za samo nekoliko sedmica, oko 80.000 američkih vojnika je ubijeno, zarobljeno ili ranjeno.

Uprkos žestini borbe, tamnoputa, rastom majušna Ogusta Šivi je 21. decembra 1944. godine napustila bezbjednost podruma svog strica i došla u pomoć vojnom doktoru u Bastonju Džeku Prajoru (Jack Prior).

Ovaj američki ljekar je kasnije pisao kako je u vrijeme Ardenske bitke većina stanovništva razmišljala da li da zadrži zastavu SAD ispred kuće ili da vrati nacističku svastiku, a kamoli da se upusti u rizik borbe na nekoj od zaraćenih strana.

Vladala je nestašica medicinskih potrepština, ali je Šivijeva neumorno radila, i uprkos gladi je stalno imala "pune ruke posla oko stavljanja udlaga, presvlačenja ranjenika i zaustavljanja krvarenja", pričao je Prajor.

U jednom trenutku u bolnici je eksplodirala granata i oduvala malenu bolničarku kroz kuhinjski zid. Tom prilikom je nekoliko ranjenika poginulo, a ubijena je i jedina preostala bolničarka pored Šivijeve. Ona se, međutim, već sjutra vratila na posao.

Vojni istoričar Martin King je skrenuo pažnju javnosti na njenu hrabrost, napisavši knjigu "Zaboravljeni anđeo Bastonja" koja je pretočena u dokumentarac. Prema njegovim navodima, tamopute medicinske sestre tokom rata nisu mogle da liječe bijele vojnike, a neki od njih su odbijali pomoć Šivijeve.

"A doktor bi takvima poručio: 'Ona će se pobrinuti za tebe, ili umireš", napisao je King.

Ovaj istoričar je, osvrćući se na sadašnju imigrantsku krizu u Evropi, ispričao Asošiejted presu da je Šivijeva bila imigrantkinja iz Konga, koja je u novoj domovini postala medicinska sestra i spasila brojne živote.

"Bila je predivan primjer brižnosti, saosjećajnosti i ljubavi", rekao je King.

( Beta )