Đukanović: Crna Gora bi do 2060. mogla da dostigne nivo dohotka EU
"Gledano geografski, Zapadni Balkan je naslonjen na razvijenu Evropu. Politički, on teži EU. Međutim, ekonomski posmatrano – oduvijek je bio, i danas je, evropska periferija"
Od početka tranzicije, 2000. godine, bruto društveni proizvod u Crnoj Gori po glavi stanovnika je udvostručen. Tada je bila na 30 odsto prosjeka EU, a danas je na gotovo 40 odsto. I to je najviše u regionu. Podsjetimo se da je bila jedna od najnerazvijenijih ex-YU republika, kazao je premijer Crne Gore Milo Đukanović na Bečkom samitu o Zapadnom Balkanu, na temu "Ekonomska situacija i procesi reformi na Zapadnom Balkanu".
On je kazao da je u Crnoj Gori nezaposlenost visoka – 18 odsto, ali i da je "najniža u regionu".
"Očekivani prosječni rast za period 2015 – 2017 je iznad 3 odsto - znatno više od regionalnog prosjeka. Ako bi se zadržao ovaj trend rasta, a ekonomija EU rasla po stopi od 1 odsto, Crna Gora bi 2060. godine dostigla nivo dohotka EU. Ako imamo u vidu da je Crna Gora otvorila 20 poglavlja u pregovaračkom procesu sa EU, da očekujemo poziv za članstvo u NATO do kraja godine, dakle, da realizujemo konzistentan program reformi, mogli bismo biti zadovoljni. No, znamo da uspjeh treba realnije vrednovati – poređenjem sa onima u čijem društvu želimo da budemo, kao i da je za dugoročno održivi ekonomski rast Crne Gore potreban prosperitet cijelog regiona", kazao je Đukanović.
On je dodao da zemlje regiona i EU moraju zajedno činiti više, te da integracije ostaju najbolji okvir.
"Ali, treba definisati konkretne djelotvorne politike za prosperitet i integracije u regionu. Treba osnažiti makroekonomsku stabilnost i nastaviti sa strukturnim reformama. To podrazumijeva reformisanje neefikasne države i državne administracije; borbu protiv korupcije i kriminala; kvalitetnije javne usluge, reformu i privatizaciju neefikasnih javnih preduzeća, ali prije svega reformu tržišta rada, socijalnih sistema, obrazovanja i zdravstva. Ove politike su svakako potreban, ali i nedovoljan uslov za napredak".
U regionu, kako je kazao Đukanović, moraju se stvarati povoljniji uslovi za privlačenje investicija.
"Od EU očekujemo da pospješi proces oporavka i bržeg razvoja širim, strateški koncipiranim programom većih investicija u "čvrstu" i "meku" infrastrukturu i programe koji vode povećanju zaposlenosti, posebno mladih. Trebao bi nam danas jedan Rozenštajn – Rodan, i jedan "Veliki potisak" za Zapadni Balkan. EU, iako suočena sa krupnim pitanjima i dilemama, ne bi smjela zapostaviti naš region. Balkan sa svojim humanim i prirodnim potencijalima može biti nova vitalnost i snaga Evrope", kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima Berlinski proces je dao novi impuls evropskoj politici za Zapadni Balkan i otvorio novu nadu za region.
"Gledano geografski, Zapadni Balkan je naslonjen na razvijenu Evropu. Politički, on teži EU. Međutim, ekonomski posmatrano – oduvijek je bio, i danas je, evropska periferija. Nije jednostavno u kratkom vremenu odgovoriti zašto je to tako. Ali u ovom sastavu, na tu temu, sa malo riječi moze se reći mnogo. Ne bih se vraćao u daleku istoriju etničkih trvenja i vjekovnih sukoba. Osvrnimo se samo na posljednjih četvrt vijeka. Tranzicija našeg regiona kasnila je za državama Centralne i Istočne Evrope deset godina. Tokom te posljednje decenije XX vijeka BDP je u našim državama stagnirao. U nekima je prepolovljen. Industrijska struktura je bukvalno nestala. Infrastruktura, ako nije razrušena, propala je i zastarjela", podsjetio je Đukanović.
Od početka ovog vijeka do danas, kako je naveo, smanjeno je zaostajanje u odnosu na prosječni dohodak EU – sa 27 odsto na 32 odsto.
Posljedice dugotrajuće ekonomske krize, kako je rekao Đukanović, drastično se osjećaju na Zapadnom Balkanu.
"Naše formalno i neformalno eurizovane ekonomije nijesu u mogućnosti da koriste depresijaciju valute za povećanje konkurentnosti. Takođe, nemaju pristup povoljnim sredstvima evropskih fondova. Nemaju ni mogućnost bail out (beilauta) od strane međunarodnih finansijskih institucija. Umjesto povoljnih finansijskih sredstava dostupnih državama i privredi EU, balkanske zemlje i kompanije plaćaju relativno visoku cijenu kapitala. Uz unutrašnje slabosti i specifičnosti svake od država, slabe institucije i slabu povezanost lošom infrastrukturom, dostizanje globalne konkurentnosti liči na Sizifov posao. Stopa nezaposlenosti je u prosjeku preko 20 odsto. Nezaposlenost mladih je veća od 45 odsto".
Region je, prema riječima Đukanovića, u zamci dvostrukog deficita – deficita tekućeg računa (u prosjeku 7 odsto) i budžetskog deficita (u prosjeku preko 4 odsto).
"Uz rastuće spoljne i javne dugove i nefleksibilne monetarne politike, region nema makroekonomskih instrumenata ni snage da značajnije ubrza ekonomski rast i smanji siromaštvo kroz velike razvojne projekte. Sve to region čini ekonomski, politički i socijalno ranjivim. Nakon anemičnog rasta od 0,3 odsto u prošloj i projekcije od 1,6 odsto u ovoj godini, prognoza je da će uz brzi rast u sljedeće dvije, trogodišnji prosjek biti 2,3 odsto. Ako bi se zadržao ovaj trend rasta na Zapadnom Balkanu, uz pretpostavku da ce BDP per capita u EU narednih decenija rasti po stopi od 1 odsto, naš region bi dostigao nivo dohotka EU 2102. godine. Dakle, imperativ je ubrzanje rasta naših ekonomija i njegova dugoročna održivost", rekao je Đukanović.
( Vijesti online )