Rege je našao svoje mjesto pod suncem
Frontmen Del Arna Jovan Matić izrazio je veliko zadovoljstvo zbog ponovnog dolaska u Crnu Goru i prvog gostovanja u Nikšiću, a posebno mu je drago što će binu dijeliti sa divom jugoslovenske muzike Josipom Lisac
Rodonačelnik regea i jedan od najvećih bendova po broju članova na ex Yu prostoru Del Arno bend je i pored višedecenijske karijere iza sebe u Crnoj Gori prvi put zasvirao prije nekoliko godina, a sada je crnogorska publika spremna za repete - beogradski sastav sviraće na ovogodišnjem Bedem festu.
Frontmen Del Arna Jovan Matić izrazio je veliko zadovoljstvo zbog ponovnog dolaska u Crnu Goru i prvog gostovanja u Nikšiću, a posebno mu je drago što će binu dijeliti sa divom jugoslovenske muzike Josipom Lisac.
“Prevelika je čast što ću možda imati priliku da je vidim, a kamoli da je pozdravim isretnem. To je izuzetan momenat u životu mene kao potrošača muzike”, kazao je pjevač.
Matić je najavio da će publika u Nikšiću pored poznatih hitova, biti u prilici da čuje i novi singl sa predstojećeg albuma “Svakako” koji Del Arno priprema.
Kako teče rad na novom albumu?
Dosta dobro, iako je godinama usporavan, naročito tokom ove i prethodne godine, iz tehničkih razloga. Došlo je do sitne promjene u bendu, basista nas je napustio iz privatnih razloga, bez ikakve svađe. Izgubili smo dosta vremena dok smo pronašli adekvatnu zamjenu. Ali sada je cilj da album proprati ono što će se dešavati tokom čitave 2016, a to je trideseti rođendan Del Arno benda. Tako da očekujemo da će cijela ta godina biti propraćena i novim albumom i velikim brojem nastupa.
Kakav je osjećaj napuniti 30 sa bendom?
Što se tiče mene i brata koji smo tu od početka - to je prošlo kao dlanom o dlan. Nismo vidjeli da vrijeme prolazi, bavili smo se onim stvarima koje nas interesuju, gledali da u tome napredujemo što bolje znamo i da tu strast prenosimo na članove benda. Iskreno, ovo su vremena marketinga i prodavanja magle gdje se čovjek hvata za bilo što, tako da mislim da su te godine za poštovanje. Mislim da svaka postava koja je izgurala tri decenije u najmanju ruku zaslužuje pohvalu za upornost, jer bog zna da mnogi rade u vrlo teškim uslovima. Tako nekako pristupam tome. Mi svakako nećemo prestati, nastavićemo dokle god možemo da stojimo da se bavimo ovim poslom, dok god ljudi to budu htjeli da slušaju. Nije loše da se obilježi taj rođendan kad je vrijeme marketinga, možda to podstakne i neki samostalan koncert u Crnoj Gori.
Što mislite o rege sceni danas, kazali ste da neki iza tog zvuka kriju narodnjačke sklonosti?
Neki definitivno više zvuči kao narodnjaci. Ono što je nama izvor velikog zadovoljstva je da su se pojavile tri ili četiri generacije onih koji su nakon nas počeli tim da se bave i to slušaju. Mi to podržavamo. Oni danas djeluju čak možda u složenijim uslovima nego mi kad smo počinjali, ali je dobro da postoje. Činjenica da mnogi kombinuju rege sa drugim zvukovima govori samo o tome da je taj žanr, upornošću nas koji smo tu bili od početka, dobio mjesto kao i svi drugi pravci u našem regionu. Ne samo da je uspio da se probije, nego je dobio i svoje zasluženo mjesto pod suncem. Što se tiče narodnjaka, ja bih samo da povučemo liniju, da se zna ko smo i što smo. Nemam problem sa muzičkim izborima drugih ljudi niti sam pobornik cenzure, samo želim da se stvari nazivaju onakvim kakve jesu.
Legalizacija u medicinske svrhe
Javno ste podržali legalizaciju marihuane, približavali se dan kad će se to desiti u Srbiji?
Ja se za početak zalažem javno za dekriminalizaciju. A to sam izjavio na tribini koju je organizovala organizacija “Legalizacija Srbije”, koja je uspjela čak da izdejstvuje formiranje jedne zvanične komisije pod okriljem države Srbije koja razmatra to pitanje legalizacije upotrebe marihuane i njenih derivata u medicinske svrhe. Organizacija uglavnom okuplja ljude koji su imali iskustva sa tim i uspjeli da se izliječe ili koji su to pokušavali sa svojim bližnjima, ljude koji su shvatili da to ima pozitivno dejstvo i krenuli da lobiraju kako bi se država ozbiljno pozabavila tim pitanjem. Legalizacija u medicinske svrhe je već aktuelna u mnogim zemljama svijeta i mislim da je sad je prava šansa da se desi jedan ozbiljan pravni pomak države u odnosu prema tome, jer čini mi se da naši organi reda puno energije, vremena i novca troše na stvari koje ne bi trebalo.
( Marija Vasić )