Uljarević: Ljosina posjeta Crnoj Gori ima šire značenje

Posjeta Marija Vargasa Ljose Crnoj Gori bila je kulturni događaj za pamćenje. Sa direktorom Nove knjige Predragom Uljarevićem razgovaramo o tome koliko je, zapravo, komplikovano organizovati posjetu pisca koji je planetarna književna zvijezda. Uljarević za Vijesti kaže:

“Po prvi put, koliko mi je poznato, neki dobitnik Nobelove nagrade imao je književno veče u Crnoj Gori. Može se govoriti i o susretu Crne Gore sa jednim o najzanačjnijih svjјetskih pisaca današnjice, Mariom Vargasom Ljosom. Takav događaj ne bi bio moguć da mu nije predstojao prethodni, višegodišnji naporni rad koji nije vezan neposredno za dolazak Vargasa Ljose u Crnu Goru, koliko za realizaciju koncepta što kompletnijeg predstavljanja djela latinoameričke književnosti i objavljivanja knjiga latinoameričkih pisaca u Crnoj Gori. Treba li da podsjetim da do skora nije bilo moguće ni zamisliti situaciju u Crnoj Gori u kojoj se aktivno prevode djela najznačajnijih latinoameričkih pisaca, pa time, razumljivo, i djela Vargasa Ljose. Mi smo uz velike napore i ulaganja uspjeli da u tom poslu ostvarimo izvjesne rezultate. Po prvi put smo djela velikih pisaca od Kortasara do Ljose, od Markesa i Fuentesa do Sabata preveli i prevodimo i objavljujemo ih (naglašavam, u našem prevodu) u Crnoj Gori. Stavili smo ih na taj način na raspolaganje crnogorskim čitaocima, i crnogorskoj kulturi, i na tu činjenicu mi smo u Novoj knjizi ponosni.

A dolazak ovog nobelovca u našu državu je praktično kruna svih tih ranijih višegodišnjih osmišljenih i odista velikih napora u ovom poslu. Vargas Ljosa je pokazao da cijeni ono što se kod nas uglavnom ne cijeni. Ličnim primjerom je stao na stranu našeg angažmana u kulturi. I da se vratim Vašem pitanju, može se reći da, što je pisac veći, posao organizacije njegovog dolaska je manji i lakši.”

• Kako je sam pisac komentarisao Crnu Goru i ono što je vidio. Da li ste imali osjećaj da je njemu bilo zanimljivo?

“Ne samo osjećaj, on je nedvosmisleno potvrdio da mu je veoma zanimljivo sve vezano za Crnu Goru. Prvi susret sa nobelovcem uzbudio je crnogorske čitaoce, i najširu publiku, takvo interesovnje i gužve do sada kod nas nisu viđene kada je riječ o književnosti i susretima sa piscima. Vargas Ljosa je došao u posjetu Crnoj Gori i svom crnogorskom izdavaču Novoj knjizi, ali tu je bila i velika želja da svima u Crnoj Gori prenese svoje ideje o snazi kulture, o razmjeni kultura, o uticaju kulture i književnosti na društvo, politiku i život.

Vargas Ljosa se posebno interesovao za istoriju naše književnosti i kulture, za nastanak crnogorske države i posebno za djelo Petra Petrovića Njegoša s kojim je želio da se bolje upozna i da obiđe Cetinje. Štaviše, zanimao se i za pjesme nekih naših pjesnika koje smo imali u prevodu na španski jezik. Rekao je da je to za njega najuvjerljiviji susret sa Crnom Gorom.”

• Objavili ste osam Ljosinih romana. Kojim tempom će biti objavljene njegove naredne knjige?

“Sve neobjavljene knjige Vargasa Ljose izlaziće onim tempom koliko bude moguće dobiti ubjedljive i pouzdane prevode. Sve druge prepreke koje su najteži dio izdavačkog posla su otklonjene.”

• Kako ste došli na ideju o osnivanju nagrade sa Ljosinim imenom. Kako se sama ideja svidjela velikom piscu?

“Odgovor na Vaše pitanje je sadržan u odgovoru na pitanje zašto je Vargas Ljosa uopšte prihvatio naš poziv. Obavijestio nas je još prije dvije godine da ga se naša inicijativa dojmila kao krajnje iskrena i veoma zanimljiva, i poželio je da je lično podrži. Na samom početku saradnje on ja pažljivo prethodno razmotrio koncepciju cjelokupnog izdavačkog projekta Nove knjige, odlučujući se da prava za objavljivanje svojih knjiga prenese ovom izdavaču. Što se tiče samog osnivanja nagrade, po našem sudu, time nam je ukazano veliko povjerenje - to je stvarna prilika da se u Crnoj Gori narednih godina dodjeljuje veliko književno internacionalno priznanje. A o tome kako se ideja svidjela nobelovcu Vargasu Ljosi govori činjenica da je on dajući svoje ime i svoje djelo kako bi ova nagrada postala međunarodno poznata i vrednovana prihvatio da bude stalni predsjednik žirija. Potpisivanjem Osnivačke povelje međunarodne književne nagrade Književni plamen Crna Gora i region dobili su novi pogled u svijet.

Siguran sam da će budući dobitnici, o kojima će se brinuti međunarodni žiri i njegov predsjednik, nobelovac Mario Vargas Ljosa, učiniti krupan korak u internacionalizaciji naše kulture i njenoj boljoj vidljivosti u cijelom svijetu. Književni plamen Maria Vargasa Ljose trajna je dobit za Crnu Goru, njenu književnost i kulturu, u mjeri u kojoj nama bude stalo do te vidljivosti.

U godinama koje dolaze, uz ozbiljan rad i stalnu posvećenost Vargasa Ljose, žirija i izdavačke kuće Nova knjiga Književni plamen biće ono svjetlo koje nadahnjuje i obasjava. Od dana osnivanja nagrade, zahvaljujući povjerenju i entuzijazmu velikog pisca i trudu njegovog izdavača Nove knjige, počinje jedna nova epoha našeg prisustva i udjela u savremenoj svjetskoj književnosti!”

• Nova knjiga planira dovesti u Podgoricu i Crnu Goru i druge internacionalno poznate autore. Ko su sljedeći značajni gosti, ili će to biti iznenađenje?

“Mi smo otkupili prava za djela čitavog niza najvažnijih živih svjetskih pisaca, i svakako ćemo neke od njih pozvati u Crnu Goru, razumije se, u skladu sa zanimanjem ovdašnje kulturne javnosti za njihov dolazak u Crnu Goru i u skladu sa finansijskim mogućnostima.

• Izdavaštvo nema ozbiljnu podršku. Kako vidite prilike u crnogorskom izdavaštvu danas?

“Svaka kultura se diči velikim i vrijednim djelima. Ona su i osnova izdavačke produkcije Nove knjige koja posebno njeguje djela najistaknutijih svjetskih pisaca, klasika svjetske književnosti, kao i djela savremenih autora. Uspješno poslovanje jednog izdavača ne cijeni se samo po broju prodatih knjiga nego i po vrijednosti koja je sa tim knjigama ušla u domove čitalaca. Plašim se da je najveći dio crnogorske izdavačke politike ipak lišen svakog sistema i haotičan u mjeri da se gubi podrazumijevana posebnost i usmjerenost. Te slabosti su posljedica ključne slabosti što izdavaštvo nema ozbiljnu podršku, nema otkupa knjiga od strane biblioteka, kojih je inače tako malo u Crnoj Gori, tako da crnogorski izdavači opstaju u neuporedivo težim uslovima u odnosu na druge države u regionu.

( Jelena Pavićević Tatar )