Sistem ocjenjivanja i napredovanja nefunkcionalan
Popunjenost CKE podacima o zaposljenima u organima državne uprave je u konstantnom porastu i na nivou je od 82,7 odsto, ali se i taj podatak može smatrati nezadovoljavajućim
Sistem ocjenjivanja i napredovanja državnih službenika i namještenika je nefunkcionalan i nijedan od njih u 2013. i 2014. godini nije dobio rješenje o napredovanju u viši platni razred, kaže se u informaciji Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) o primjeni zakona o državnim službenicima i namještenicima.
Navodi se da mali broj državnih organa ocjenjuje svoje zaposlene.
“Veliki je broj odličnih ocjena, a izuzetno mali broj službenika koji se ocjenjuje nižim ocjenama”, kaže se u dokumentu.
Navodi se da je prema podacima iz Centralne kadrovske evidencije (CKE), u prošloj godini, ocijenjeno samo 3.253 službenika, odnosno namještenika.
“Ovi podaci su nepotpuni jer većina organa i pored činjenice da je postupak ocjenjivanja okončan i da su donijeta o tome rješenja, još nije izvršilo unos u CKE, što bi u bitnom promijenilo ukupan broj ocijenjenih, kao i odnos ocjena u ukupnom broju”, navode iz MUP-a.
U izvještajnom periodu, prema podacima iz CKE, nijedan službenik, odnosno namještenik nije dobio rješenje o napredovanju u viši platni razred, što ukazuje da se institut napredovanja, kako je regulisam zakonom, ne primjenjuje u praksi.
U Informaciji se ukazuje na generalnu ocjenu da se Zakon o državnim službenicima i namještenicima, u prve dvije godine primjene, sprovodi u praksi, ali da postoje problemi u implementaciji pojedinih zakonskih rješenja koji se negativno odražavaju na uspješnost ostvarivanja njegovih osnovnih ciljeva.
Popunjenost CKE podacima o zaposljenima u organima državne uprave je u konstantnom porastu i na nivou je od 82,7 odsto, ali se i taj podatak može smatrati nezadovoljavajućim.
“Mali broj organa je unio sve podatke u CKE. Neažurnost CKE predstavlja veliki problem kada je u pitanju kadrovsko upravljanje u državnim organima. Ažurnost podataka u CKE je, u tom smislu, potrebno dovesti do nivoa 100 odsto”, smatraju u MUP-u.
Navodi se da je u segmentu nadzora nad primjenom propisa u oblasti službeničkog sistema, otežavajuća okolnost popunjenost radnih mjesta u Upravnoj inspekciji koja je, na kraju prošle godine, bila na nivou od 50 odsto.
Kada je riječ o postupanju Komisije za žalbe evidentno je da nije dovedeno u pitanje odlučivanje u zakonskom roku (91 odsto). “Ali, podatak o povećanju broja žalbi za 203 odsto na godišnjem nivou, nameće potrebu da se preispitaju odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima kojima je uređen status, broj i mandati članova Komisije”.
Broj prijavljenih kandidata za zapošljavanje u državnim organima je u porastu, što doprinosi konkurentnosti kadrova.
“Izuzetak su interni oglasi unutar i između organa, gdje je broj prijavljenih kandidata po oglasu izuzetno nizak, pa se može konstatovati da mehanizmi horizontalne pokretljivosti službenika koje je uspostavio novi Zakon, ne funkcionišu na željeni način”, kaže se u Informaciji.
Upozorava se da starješine državnih organa, u značajnoj mjeri, koriste mogućnost da izaberu kandidata sa liste za izbor koji nije bio prvorangiran u postupku selekcije.
“Povećanje broja izjavljenih žalbi na odluke o izboru kandidata i stavovi Upravnog suda zauzeti u presudama donesenim u upravnom sporu po tužbi protiv odluka Komisije za žalbe, za posljedicu imaju i značajno povećanje procenta poništenih odluka o izboru od Komisije za žalbe u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu”, kaže se u dokumentu.
Evidentno je da se dosljedno primjenjuju rješenja iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima po kojima se zapošljavanje vrši, po pravilu, na neodređeno vrijeme.
U segmentu uvođenja i primjene eksplicitnih kriterijuma za raskid radnog odnosa državnih službenika i namještenika, na osnovu uslova definisanih Zakonom, u 2013. i 2014. godini, radni odnos u državnim organima prestao je za 507 državnih službenika, odnosno namještenika.
“U 2014. godini dominantan je sporazum o prestanku radnog odnosa (75). Evidentan je značajan porast broja slučajeva prestanka radnog odnosa na zahtjev službenika, uz isplatu otpreminine (sa 13 u 2013. na 31 u 2014. godini)”, navode iz MUP-a.
Navodi se da rad disciplinskih komisija nije zadovoljavajući, pa je, u prošloj godini, od 42 žalbe koje se odnose na disciplinske postupke, Komisija za žalbe usvojila 24 (52 odsto).
“Postupajući po 15 tužbi na rješenja Komisije kojim je odbijena žalba na prvostepeno rješenje disciplinske komisije, Upravni sud je poništio osam rješenja Komisije (53 odsto). Podaci ukazuju da većina državnih organa, i pored činjenice da je zakonska obaveza da se disciplinska mjera upisuje u CKE, to ne ispunjava, što u krajnjem onemogućava da se izvrši ocjena ovog indikatora”, navodi se u Informaciji.
( Mina )