Borba za Trampovu viziju Amerike
Pristalice Trampa doživljavaju kao predsjednika koji je oporavio ekonomiju i koji ih čuva od migranata
Za mnoge Amerikance, današnji izbori za Kongres zapravo su referendum o ličnosti predsjednika Donalda Trampa i njegovim trvdolinijaškim politikama. Međutim, noć uoči izbora, u krcatom avionskom hangaru u Mejkonu u Džordžiji i na drugim Trampovim skupovima širom zemlje, ulozi su drugačiji. Učesnici tih skupova smatraju da na izborima treba da zaštite lidera koji je napadnut a čije su politike i zapaljiva retorika neophodni u neizvjesnim vremenima.
„On vraća ljude na posao”, kazala je penzionisana poštanska radnica Barbara Pikok, 58, na skupu u Džordžiji. „Govori onako kako jeste”.
Na sličnim skupovima, uglavnom bijelaca u konzervativnim djelovima zemlje, Pikok i drugi kažu da se nadaju da će Trampove ideje postati dominantna sila u američkom političkom životu u predstojećim decenijama.
Ipak, suočeni su sa velikim izazovom. Istraživanje Rojters/Ipsosa je pokazalo da se 52 odsto Amerikanaca ne slaže sa Trampovim učinkom, a većina ispitanika je rekla da će glasati za demokratskog kandidata, a ne republikanskog na današnjim izborima za Kongres.
Međutim, republikanci koji podržavaju Trampa jedva čekaju da demantuju predviđanja, kao što je to učinio njihov predsjednik pobjedom na izborima 2016.
U Grand Repidsu u Mičigenu, 23-godišnji aktivista Ben Hiršman, kaže da današnje izbore vidi kao odlučujuće za Trampovu viziju Amerike. „Trampovog imena nema na glasačkom listiću, ali ovo jeste glasanje o njemu”, kazao je on. „Sve za što smo glasali 2016. sada je dovedeno u pitanje”, kazao je on.
Na skupu u Džonson Sitiju u Tenesiju, početkom oktobra Džesika Lotz, 33, i njen vjerenik Čad Lejveri, 49, kazali su da se slažu sa Trampovom imigracionom politikom. Oni tvrde da im je tokom ekonomske krize propao građevinski posao zbog ilegalnih imigranata. Kako se oporavljala ekonomija tako se i njihovo finansijsko stanje poboljšavalo.
„Sada živimo dobro”, kazao je Lejveri, tvrdeći da imaju posla i bolje plate zahvaljujući Trampu koji je naslijedio posrnulu ekonomiju i uspio da je oporavi poreskim olakšicama. „Osjećamo kao da on radi na rješavanju svih problema koji su nas toliko nervirali”.
Na skupu u Springfildu, Brajan Vorton, koji je vozio pet sati kako bi vidio predsjednika kazao je da je 2008. i 2012. glasao za Baraka Obamu, ali da je kasnije postao republikanac. „Nijesam bio politički osviješćen. Mislio sam: on je kul, dobar je govornik i Afroamerikanac”, kazao je Vorton. Međutim, kaže da ga je Trampova politika probudila i direktno uticala na njegov život. Direktor fabrike u kojoj radi mu je kazao da im je profit porastao zahvaljujući tarifama koje je Tramp uveo.
Apokalipsa pod demokratama
Tramp je juče bio na turneji tokom koje je posjetio skupove u Ohaju, Indijani i Misuriju. Njegova strategija je jasna: pojačati odziv republikanaca predstavljajući mračnu apokaliptičnu viziju života u Americi pod demokratama i podstičući strahove od ilegalne imigracije dok se karavan migranata iz Centralne Amerike preko Meksika približava granici SAD.
On protivnike opisuje kao ljutu, liberalnu i opasnu „rulju” i igra na kartu ekonomskog napretka. „Ukoliko želite još karavana i još kriminala, glasajte za demokrate. To je jednostavno”, kazao je Tramp u Mejkonu.
Međutim, što su njegovi govori na skupovima učestaliji, to je sve veći broj manipulacija i neistina, navodi „Vašington post”. U sedam nedjelja pred današnje izbore prosječan broj obmanjujućih izjava porastao je na 30 dnevno, u poređenju sa pet dnevno tokom prvih devet mjeseci na dužnosti.
Tramp poriče da obmanjuje javnost i tvrdi da mediji netačno prenose njegove izjave.
( Nada Bogetić )