Koji fakulteti u CG vode do posla, a koji do biroa

Crna Gora je odavno postala zemlja kojoj nije potreban visokoobrazovani kadar. To najbolje ilustruju podaci Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG), prema kojima je u prvom polugodištvu ove godine otvoreno samo 11 odsto radnih mjesta za koje je bilo potrebno fakultetsko obrazovanje.

Od ukupno 12.728 slobodnih radnih mjesta, u prvih šest mjeseci ove godine, poslodavci su tražili samo 2.639 radnika sa višim ili visokim obrazovanjem. Za 33 odsto radnih mjesta bila je dovoljna srednja škola, a za većinu poslova (55 odsto) škola ne treba, tražena su niskokvalifikovana ili polukvalifikovana zanimanja.

S druge strane sve je veći broj srednjoškolaca koji upisuju fakultete, preko 80 odsto. Sve to dovodi do toga da statistiku biroa rada svake godine popuni oko 2.000 svršenih visokoškolaca koji su se školovali u Crnoj Gori i isto toliko onih koji su diplome stekli u inostranstvu.

Prema podacima, koje je Monitoru dostavio ZZZCG broj nezapošljenih visokoškolaca 1. januara ove godine bio je 9.976, dok je 10. avgusta 2015. posao čekalo njih 8.492.

Najviše nezaposlenih, ali i najviše konkursa za radna mjesta je iz oblasti ekonomije, prava, vaspitanja i nastave.

Na biroima je trenutno 1.300 ekonomista. Početkom godine ih je bilo 1489, ali je u međuvremenu raspisano 413 konkursa. Kao i u drugim oblastima, najteže je naći posao sa diplomom bečelor, pa je preko 500 visokoškolaca sa tom diplomom ekonomije nezapošljeno. Na birou je 242 diplomiranih ekonomista, a 196 ekonomista za opštu ekonomiju, bankarstvo i finansije.

Slično je i sa diplomama pravnih fakulteta. Na početku godine 1.144 pravnika je tražilo posao. Zapošljeno je 335, pa je sada na birou 950 pravnika.

I dok se broj ekonomista i pravnika koji traže posao neznatno smanjio, broj vaspitača i nastavnika je porastao. Trenutno ih je na birou 1.420. Na početku godine ih je bilo 1.344, a u međuvremenu je Zavod raspisao konkurse za samo njih 214.

Najviše je nezaposlenih profesora srpsko-hrvatskog jezika 162, zatim engleskog 150, profesora razredne nastave 113, profesora fizičke kulture 106, kao i kadra sa bečelor diplomama iz ove oblasti. Deficitarni su kadrovi nastavnici prirodno-matematičke struke: profesori matematike, fizike, hemije...

Gorenavedenim grupama zanimanja koje su već tradicionalno najzastupljenije na biroima rada, posljednjih godina pridružila se još jedna - menadžeri. Većina diploma iz regiona koje Crna Gora uredno nostrifikuje su upravo na zvanje menadžera iz raznih oblasti. Čak je i ministar prosvjete Predrag Bošković nedavno kazao da takve bečelor diplome dolaze sa sumnjivih fakulteta.

Menadžera i organizatora je na birou početkom godine bilo 1.228, sada ih je 965. Raspisano je samo 70 konkursa za njihovo zapošljenje.

Najviše je nezapošljenih bečelora primijenjenog menadžmenta - 206, bečelora finansijskog menadžmenta - 132, diplomiranih menadžera- 107, bečelor menadžera u carini, špediciji i osiguranju - 102.

Malo je posla i u zanimanjima ugostiteljstva i turizma, pa ih je 366 na birou, slično je i sa brodarima ima ih 139 nezaposlenih.

Rijetka zanimanje gdje je bilo više konkursa za posao nego što je nezaposlenih su farmaceuti. Za diplomiranog farmaceuta čak 55 slobodnih radnih mjesta, međutim za doktore farmacije nema toliko posla pa ih je 33 na Zavodu.

Veliki broj konkursa raspisan je i za inženjere elektrotehnike za energetiku - 29, na birou je trenutno njih šest. Česti su konkursi i za inženjere elektrotehnike za elektromehaniku i telekomunikacije, kao i za mašinske inženjere, zatim inženjere za proizvodnju bilja, prehrambene tehnologije...

OPŠIRNIJE ČITAJTE U NOVOM BROJU MONITORA

( Predrag Nikolić (Monitor) )