Crna Gora je sigurna zemlja: "Azilanti sa Balkana da se vrate kućama"
"Kosovo, Albanija i Crna Gora su u poređenju sa Sirijom, Irakom i Sudanom veoma sigurne zemlje", rekao je Tomas Operman
Šef njemačke diplomatije Frank-Valter Štajnmajer založio se za što brže vraćanje azilanata sa Balkana svojim kućama i predložio da se Kosovo, Albanija i Crna Gora proglase zemljama sigurnog porijekla.
"Od 30 do 40 odsto podnosioca zahtjeva za azil dolazi iz zemalja zapadnog Balkana. Ta situacija nije više izdrživa", rekao je Štajnmajer za "Bild am Zontag" i dodao da ta grupa podnosioca zahtjeva nema nikakvu šansu da dobije azilantski status u Njemačkoj.
Podršku za svoje zahtjeve Štajnmajer je dobio i od svog partijskog kolege, socijaldemokrate, Tomasa Opermana.
"Kosovo, Albanija i Crna Gora su u poređenju sa Sirijom, Irakom i Sudanom veoma sigurne zemlje", rekao je Operman za "Velt am Zontag" i naglasio da, međutim, u Njemačkoj ne postoji pravo na radnu migraciju.
"Mnoge izbjeglice sa Balkana žele, prije svega, radno mjesto u Njemačkoj. Kod nas postoji zaštita od rata i protjerivanja, ali ne i pravo na radnu migraciju", rekao je Operman.
On se založio za angažovanje penzionisanih službenika, kako bi se pomoglo preopterećenoj Saveznoj službi za migracije i izbjeglice u skraćenju azilantskog postupka, za koji se zalažu njemački političari.
Ministar unutrašnjih poslova Bavarske zatražio je da se azilantima sa Balkana drastično smanji takozvani "džeparac" od 143 eura mjesečno i ocijenio da su takva izdvajanja "bezobrazluk" prema njemačkim poreskim obveznicima.
Pare koje se daju tražiocima azila sa Balkana predstavljaju, kako je Herman rekao za dnevnik "Velt", podsticaj za mnoge Balkance da dođu u Njemačku i taj novac sa sobom ponesu nazad, kući.
Herman se založio da se preispita nivo pruženih usluga za sve azilante.
"Moramo se upitati da li njemačka socijalna država tu velikodušnost još može sebi da priušti", rekao je on.
"Prave izbjeglice žele samo da budu sigurne, da imaju prenoćište, da su dnevno obezbjeđeni i da imaju nešto da obuku", rekao je Herman, iz čijeg su i političkog okruženja već tražili ukidanje 143 eura mjesečne pomoći izbjeglicama.
Ministar finansija Bavarske Markus Zeder, takođe, iz Hrišćansko-socijalne unije (CSU) založio se za ukidanje takozvanog "džeparca" za izbjeglice koji iznosi 143 eura mjesečno tokom trajanja procesa dobijanja azilantskog statusa i rekao da je taj novac za mnoge ljude sa Balkana motivacija da dođu u Njemačku.
"To je toliko puno kao jedna mjesečna zarada u Srbiji ili na Kosovu. Za mnoge ljude sa Balkana to je motivacija da dođu kod nas", rekao je Zeder i upozorio da aktuelni talas izbjeglica u Bavarskoj mora biti smanjen.
Zeder, političar iz konzervativne bavarske CSU, "sestrinske partije" svenjemačke Hrišcansko-demokratske unije (CDU) kancelara Angele Merkel je, založući se za smanjenje broja izbjeglica, rekao da su sada potrebne odluke "prije svega, provjera finansijskih standarda".
Ovu ideju podržava i savezni ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer, ali i predsjednik Savezne službe za migracije i izbjeglice Manfred Šmit, koji je, naime, prije nekoliko dana u jednoj izjavi zahtijevao da se ljudima, koji najvjerovatnije neće dobiti azil, mora reći da oni od prvog dana neće dobiti "džeparac" i ocijenio da bi tada talas azilanata brzo presušio.
"Isplati se za tri mjeseca putovati u Njemačku", rekao je Šmit i zahtijevao da se i Albanija, Kosovo i Crna Gora proglase zemljama sigurnog porijekla, kao što je to već učinjeno sa Makedonijom i Srbijom i Bosnom, odakle je, kako je naveo, zabilježen pad broja izbeglica.
I poslanik u pokrajinskom parlamentu Saksonije Aleksander Kraus (CDU) složio se sa Šmitovim stavom i rekao da je posebno važno sada da se podnosiocima zahtjeva za azil iz balkanskih zemalja brzo ukinu ta 143 eura, a takvu ideju u cilju smanjenja broja azilanata sa Balkana podržavaju i drugi njemački političari.
( Tanjug )