Jedan od najmlađih pčelara u Crnoj Gori: Klima se mijenja, meda je sve manje
“Ove godine nemam meda za prodaju, već samo za svoje potrebe. Čak i proizvodnja matičnog mliječa nije mogla da ide svojim tokom. Prošle godine imao sam oko dva kilograma mliječa, a ove godine svega oko 500 grama i prekinuo sam proizvodnju 1. jula. Proizveo sam i oko 850 matica što je nešto manje od plana“
Bavljenje pčelarstvom na sjeveru je neizvjesno zbog malih prinosa meda usljed klimatskih promjena.
To tvrdi agronom Radosav Bele Zečević, jedan od najmlađih profesionalnih pčelara u Crnoj Gori, i ističe da bi država i Savez pčelarskih organizacija dodatno trebalo da pomognu pčelare kako bi uspjeli da zadrže pčelinja društva.
“Ne možemo da predvidimo šta će biti sa pčelarstvom na sjeveru Crne Gore, jer po mom mišljenju dolazi do naglih klimatskih promjena u ovom dijelu države. Veliki broj kišnih dana dovodi do nemogućnosti sakupljanja meda. Prošle godine se poklopilo i vrijeme i vegetacija, ali je prinos bio minimalan“, kaže za “Vijesti” Zečević koji je ove godine zazimio 180 pčelinjih društava, ali nije imao meda za prodaju.
Upozorava da su već treću godinu zaredom prinosi meda veoma loši u pčelinjacima na sjeveru.
“Ove godine nemam meda za prodaju, već samo za svoje potrebe. Čak i proizvodnja matičnog mliječa nije mogla da ide svojim tokom. Prošle godine imao sam oko dva kilograma mliječa, a ove godine svega oko 500 grama i prekinuo sam proizvodnju 1. jula. Proizveo sam i oko 850 matica što je nešto manje od plana“.
Zečević ističe da je Ministarstvo poljoprivrede uradilo dosta na jačanju pčelarstva, ali da očekuje od države i Saveza pčelarskih organizacija da dodatno pomognu pčelare na sjeveru, kako bi se umanjile posljedice klimatskih promjena i sačuvao pčelinji fond.
Kao jednu od mjera, predlaže subvencioniranje pčelara za sadnju medonosnog bilja.
“U biljkama nema nektarskih žlijezda, priroda je izdivljala, sela su napuštena - ne obrađuju se imanja. Potrebno je i pod hitno uraditi katastar paša, jer imamo prostore gdje je u određenim periodima godine prenaseljeno pčelama. Potrebno je sprovesti i mjeru obilježavanja košnica kako bi svi pčelari bili registrovani kao što je to slučaj u stočarstvu, jer mi profesionalni pčelari možemo da dođemo u neugodnu situaciju zbog nesavjesnih pčelara. U potpunosti treba primijeniti dobru pčelarsku i veterinarsku praksu, a posebno se mora raditi na edukaciji, jer nažalost imamo pčelare koji se bave dugo pčelarstvom, a ne poznaju elementarne stvari. Savez pčelarskih organizacija pomaže pčelare kroz subvencije za matice i za invertni sirup, ali mora da uvede još subvencija… Moramo da shvatimo da bez pčela nema života na Zemlji“.
Zečević kaže da je nedavno na Međunarodnom sajmu u Tuzli, kao jedini izlagač iz Crne Gore, osvojio dvije medalje – zlatnu za cvjetni med i srebrnu za livadsko-šumski u kokurenciji 300 pčelara iz 30 zemalja sa tri kontinenta.
( Goran Malidžan )