Crnu Goru posjeti 300 odsto više ljudi nego što u njoj živi, uravnotežiti turističku potražnju i održivost

Crnu Goru godišnje posjeti 300 odsto više ljudi nego što u njoj živi, što je izvrstan rezultat, ali kao u svim drugim destinacijama, važno je uravnotežiti turističku potražnju i održivost, smatra ministar održivog razvoja i turizma, Branimir Gvozdenović.

On je ocijenio da je u tom smislu, izuzetno važna dugoročna posvećenost Crne Gore da uspostaviti održiv i konkurentan turistički sektor.

"Uvjeren sam da će turizam i dalje biti prepoznatljiva sila koja omogućuje ekonomski i društveni napredak države“, rekao je Gvozdenović agenciji Mina-business.

Prema njegovim riječima sve jači značaj Crne Gore kao turističke destinacije na Mediteranu, služi kao jasan primjer da razvoj turizma u zemlji ide na ispravan način.

To se, kako je naveo, reflektuje u statističkim analizama svih renomiranih turističkih organizacija.

Gvozdenović je podsjetio da se, prema prognizama Svjetske turističke organizacije (UNWTO) za južnu/mediteransku Evropu očekuje da će međunarodni turizam rasti 2,3 odsto do 2030. godine i dostići 264 miliona turista.

"Gledajući podatke za Crnu Goru - šest odsto rasta u prosjeku u posljednjih pet godina u poređenju sa tri odsto na južnom Mediteranu, smatram da će se rast nastaviti na većem nivou nego u regionu“, kazao je Gvozdenović.

On je dodao da i Svjetski savjet za turizam i putovanja (WTTC) par godina uzastopno rangira Crnu Goru kao najbrže rastuću turističku destinaciju u svijetu, u pogledu ukupnog doprinosa putovanja i turizma bruto domaćem proizvodu (BDP).

"I podaci crnogorskih institucija pokazuju stabilan i impresivan rast. Ukupni prihod od turizma u 2005. godini iznosio je 222 miliona EUR, a u prošloj 730 miliona, što znači da je Crna Gora zabilježila rast prihoda od 330 odsto za manje od deset godina. Crnu Goru je tokom prošle godine posjetilo više od 1,5 miliona turista, što je tri puta više u odnosu na 2006. godinu“, naveo je Gvozdenović.

Podsjećajući na globalne trendove u turizmu, on je kazao da nijedna mediteranska destinacija ne smije sebi dopustiti da se turistička ponuda zasniva samo na tradicionalnoj “sunce i more” ponudi.

"Prepoznavajući nove trendove i potrebu za jačenjem konkurentnosti i uspostavljanjem Crne Gore kao cjelogodišnje destinacije, postavljamo fokus na različite tržišne niše - MICE turizam, ruralni i turizam zasnovan na prirodi, kulturni i religijski, zdravstveni i wellness turizam, sportski, avanturistički, gastronomski i vinski, wedding turizam i slično“, rekao je Gvozdenović.

Osvajanje ovakvih tržišnih niša može se, kako smatra, ostvariti i kroz razvoj visokokvalitetnih turističkih projekata, kao što su luksuzne marine, mješoviti rezorti, golf tereni, kongresni centri.

"Ovakvi segmenti pružaju dodatnu vrijednost, jačaju konkurentnost i, u većini slučajeva, podrazumijevaju klijentelu visoke platežne moći. Imajući u vidu da je turizam jedini proizvod koji se konzumira na mjestu proizvodnje, ne smijemo zaboraviti važnost cjelokupnog iskustva i samih ljudi, odnosno interakcije lokalnog stanovištva i turista jer, u krajnjem, upravo to u najvećoj mjeri kreira iskustvo i pravi razliku među destinacijama“, poručio je Gvozdenović.

Prema njegovim riječima, dokaz da Crna Gora postaje elitna destinacija jeste i činjenica da se na ovako malom prostoru razvijaju značajni brendirani hoteli – Hilton u Podgorici, hotel renomiranog svjetskog brenda One&Only u Kumboru, sada već otvoreni Regent kao dio Porto Montenegra, Aman Resort na Svetom Stefanu.

„Izuzetno nas raduje činjenica da su neki od ovih brendova odabrali baš Crnu Goru za razvoj zbog brenda na evropskom tržištu. To nam dokazuje da koncept održivog razvoja na koji se Crna Gora obavezala u svojim strateškim dokumentima iz dana u dan dobija novo i potpunije značenje i postaje funkcionalan u realnom životu. Projekti kao što su ovi znače mnogo za Crnu Goru, jer donose svjetske standarde, nova radna mjesta i nov kvalitet, produžavajući istovremeno sezonu kroz bogatu turističku ponudu, organizaciju događaja i slično“, ocijenio je Gvozdenović.

Osim toga, kako smatra, činjenica da je Crna Gora mala zemlja može biti velika turistička prednost, posebno u podsticanju ruralnog razvoja i regionalne integraciju sjevernog dijela zemlje, budući da posjetioci mogu doživjeti ogromnu raznolikost na kratkim udaljenostima, a to je vrlo atraktivan faktor, posebno za bliža evropska tržišta.

„Crna Gora je savršeno mjesto za razvoj visokovalitetnih turističkih projekata, na kojem se može kreirati jedna izuzetna, nova destinacija za najuticajnije ljude i one koji su proputovali cio svijet i smatramo da će turisti iz svih krajeva svijeta biti nestrpljivi da je otkriju“, kazao je Gvozdenović.

Prema njegovim riječima, tokom prethodnih šest decenija, turizam doživljava konstatni rast i diverzifikaciju, predstavljajući jedan od najvećih i najrazvijenijih privrednih sektora u svijetu.

„Naime, nakon globalne krize, turizam se dokazao kao jedan od rijetkih sektora koji ima sposobnost brzog oporavka i vidimo sve veći interes za ulaganja u turističku privredu. Danas, turizam doprinosi devet odsto svjetskog BDP-a, jedno u 11 radnih mjesta na globalnom nivou i predstavlja glavni izvozni sektor mnogih zemalja, kako razvijenih, tako i zemalja u razvoju“, rekao je Gvozdenović.

Uprkos povremenim negativnim uticajima, kako je dodao, međunarodni turistički dolasci pokazuju gotovo neprekinuti rast - od 25 miliona u 1950. godini, do 1,13 milijardi u prošloj.

„U narednih 20 godina nastaviće se rast sektora turizma. Prema UNWTO dugoročnoj prognozi za sektor turizma do 2030. godine, kod međunarodnih turističkih dolazaka širom svijeta očekuje se povećanje od 3,3 odsto godišnje u periodu od 2010. do 2030, što predstavlja 1,8 milijardi dolazaka 2030“, naveo je Gvozdenović.

Određene promjene ogledaju se, kako je kazao, u tome da će budući dolasci turista biti raspoređeni u pravom smislu širom svijeta, jer će udio međunarodnog turizma u zemljama u razvoju nadmašiti razvijene zemlje.

„Ovakvi trendovi predstavljaju odličnu šansu za Crnu Goru, kao jednu od najbrže rastućih turističkih destinacija na svijetu“, ocijenio je Gvozdenović.

On je podsjetio da grupa od 29 zemalja oko Mediteranskog mora predstavlja vodeću svjetsku turističku destinaciju u pogledu međunarodnog i domaćeg turizma zahvaljujući jedinstvenoj kombinaciji blage klime, bogate istorije i kulture i izuzetnih prirodnih bogatstava sa 46 hiljada kilometara obale, kao i blizini glavnih emitivnih tržišta.

Mediteran je zabilježio 343 miliona međunarodnih turističkih dolazaka u prošloj godini, što iznosi skoro jednu trećinu svjetskih dolazaka, odnosno jedan od tri međunarodna turista u svijetu putuje u neku od mediteranskih zemalja.

Najveća turistička gustina zabilježena je u manjim zemljama kao što su Andora, Monako, Malta, Kipar, Hrvatska, San Marino, Crna Gora i Grčka koje su sve zabilježile preko 200 dolazaka na 100 stanovnika.

U prošloj godini, Mediteran je ostvario prihode od međunarodnog turizma od 217 milijardi EUR, što je 23 odsto ukupnih prihoda u svijetu, odnosno skoro četvrtina prihoda od turizma u svijetu.

Gvozdenović je naveo da je od međunarodnog turizma ostvaren prosječan prihod od 415 EUR po stanovniku na Mediteranu. Najveći turistički prihodi po stanovniku zabilježeni su na Malti, 2,69 hiljada EUR, Kipru 2,38 hiljada EUR, Hrvatskoj 1,75 hiljada, Grčkoj 1,22 hiljade, Crnoj Gori 1,09 hiljada, Španiji 1,06 hiljada i Portugaliji hiljadu EUR.

„Nekoliko mediteranskih destinacija bilježi dvocifrene cifre rasta, a među njima prednjači Crna Gora sa prosječnom godišnjom stopom rasta od 17 odsto. Dugoročno posmatrano, očekuje se da će destinacije zemalja u razvoju rasti brže od razvijenih destinacija. Kao rezultat, očekuje se da će destinacije ekonomija u razvoju povećati tržišno učešće u Mediteranu sa 31 odsto u 2010. na 44 odsto u 2030. godini“, saopštio je Gvozdenović.

Prema analizama UNWTO, očekuje se da će turistički dolasci na Mediteranu, ostvariti rast sa 300 miliona u 2010. godini na 500 miliona u 2030. što predstavlja oko 10 miliona novih dolazaka godišnje do 2030.

„Tu postoji veliki prostor za Crnu Goru da uzme svoj dio kolača“, zaključio je Gvozdenović.

( Mina bussines )