U Crnoj Gori postoji "borba sila", Tužilaštvo je najslabije
Ulled navodi da u ovom trenutku ne postoji konstruktivan dijalog između policije i tužilaštva kako bi se postigla potrebna ravnoteža
Svi organi uključeni u krivični postupak slažu se da je novi sistem tužilačke istrage efikasniji i da dovodi do brže i preciznije istrage, ali i da postoji “borba sila” u kojoj je Tužilaštvo, vjerovatno, najslabiji organ.
To je u dokumentu “Misija za kolegijalnu reviziju” napisao ekspert Emilio Sančez Ulled, specijalni tužilac za borbu protiv organizovanog kriminala u Kataloniji u Španiji, analizairajući stanje u Crnoj Gori.
“Postoji određena 'borba sila' , u kojoj je Tužilaštvo vjerovatno najslabiji organ, koji djeluje između dvije dobro definisane i moćne institucije, policije i sudova. Policija teško prihvata novu vodeću ulogu tužioca, a za sada reaguje tako da ne želi da odradi ništa bez pisanog naloga tužioca”, piše u dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid.
Ulled navodi da u ovom trenutku ne postoji konstruktivan dijalog između policije i tužilaštva kako bi se postigla potrebna ravnoteža.
“Šira tendencija da se potpišu memorandumi o razumijevanju nije dovoljna jer oni izgledaju kao vrlo formalisički spororazumi o saradnji, teško sprovodivi u svakodnevnom radu. Državni tužioci, kao lideri istrage, treba pomno da provjere zakonitost istrage i prate poštovanje ljudskih prava od strane policije. Tužioci treba da imaju potrebne resurse kako bi se osiguralo da njihova uputstva policiji budu ispoštovana i da će se kazniti svako nepoštovanje”, napisao je Ulled.
On navodi da njegovi tužilački izvori kažu da se procjenjuje da novi sistem u teoriji obavezuje povećanje broja tužilaca i administrativnog osoblja od 40 odsto.
“Možemo se zapitati o kriterijumima za takve procjene, uzimajući u obzir da je u Crnoj Gori odnos broja tužilaca po stanovniku nije posebno nizak u evropskom kontekstu. Nedostaci mogu biti posljedica nejednake teritorijalne distribucije”, tvrdi Ulled.
On u izvještaju, koji je sačinio prošle godine, postavlja pitanje da li su tužioci dobro pripremljeni da budu prave vođe istrage.
“Odgovor se razlikuje u zavisnosti od službe do službe. Specijalno odjeljenje tužilaštva izgleda kao naročito pripremljena jedinica u istražnom smislu. Područne kancelarije Osnovnog tužilaštva vjerovatno još nemaju dovoljno iskustva u tom pogledu. Ova činjenica, u kombinaciji sa nedostatkom materijalnih sredstava, vodi u praksi do određenog formalizma i nedostatka dinamičnosti prilikom obavljanja njihovih zadataka, bez obzira na njihove vidljive lične napore”, navodi Ulled u izvještaju.
Ne bi bilo problema da imaju povjerenja jedni u druge
Sančez tvrdi u izvještaju da policija traži veći angažman tužilaštva u vođenju istraga. Tužioci, navodi on, sa svoje strane naglašavaju da policija u ovom trenutku ima pasivan stav, strogo postupajući po izričitom uputstvu tužioca.
“Ovo pitanje treba pažljivo ispitati jer, najvjerovatnije, oba mišljenja imaju validnost. Sada se čini da policija ne zna tačno kako da se suoči sa novim zakonima, a tužioci namaju jasnu ideju o tome kako usmjeravati istrage”, napisao je španski ekspert.
On je pojasnio da ZKP definiše određeni stepen autonomije za policijske istražitelje, prije predstavljanja slučaja tužilaštvu.
“To omogućava fleksibilno tumačenje potrebe da se traži dozvola tužioca prije preuzimanja neke radnje. Bilo bi prikladno da se revidiraju zakoni koji bi pažljivije definisali određeni stepen autonomije policijskih istražitelja, posebno što se tiče manjih akcija, prije nego što se predstavi predmet tužilaštvu. Istina je da potreba za postupanjem po nalogu tužioca ne bi bila problem kada bi odnos između policije i tužilaca ikada došao u klimu međusobnog povjerenja”, tvrdi Ulled.
( Olivera Lakić )