Mjesečno boluje 350 radnika iz Kliničkog centra
Bolovanja zdravstvenih radnika su sve češća, pa su dugovi po tom osnovu na kraju prošle godine iznosili 8,2 miliona eura
Svakog mjeseca na bolovanju je čak 350 uposlenih u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG).
Nadležni tvrde da su bolovanja u posljednje dvije godine sve češća, pa su tako nagomilani dugovi po tom osnovu na kraju prošle godine iznosili 8,2 miliona eura.
Zbog toga se, kako piše u dokumentu Strukturne reforme u zdravstvenom sistemu do 2017. koji je Vlada nedavno usvojila, mora donijeti novi pravilnik kojim će se propisati da izabrani doktor ima pravo da odredi bolovanje do 10 dana.
S druge strane, istom osiguraniku neće moći da odobri naredno bolovanje u roku od 30 dana nakon što istekne prvo.
Stručnjaci sa strane treba da ocijene stanje u bolnicama, kako bi ustanove dobile licencu
Strukturnim reformama u zdravstvenom sistemu sa Akcionim planom za period od 2015. do 2017. godine predviđeno je da se podnese inicijativa za dopunu Zakona o koncesijama, kako bi se propisala izdvajanja procenta iz koncesione naknade kao dodatna sredstva za finansiranje zdravstvene zaštite.
Planirano je da traže i izdvajanja procenta od prihoda ostvarenih od akciza na duvanske proizvode, alkohol i gazirana pića, kako bi se stvarili dodatni izvori u svrhu promocije zdravlja i prevencije, na primjer, rijetkih bolesti.
U dokumentu piše da je neophodno, uz utvrđivanje liječenja, opreme, menadžmenta i informacija, napraviti reorganizaciju bolnica.
Naglašavaju da stručnjaci sa strane treba da ocijene stanje u bolnicama, kako bi dobile licencu akreditovane ustanove.
Trenutno stanje, navodi se u dokumentu, pokazuje da proces akreditacije bolnica, odjeljenja, laboratorija i verifikacije prostorija, opreme i djelatnosti nije izvršen, izuzev Pilot projekta koji je sproveden u nikšićkoj bolnici.
Ministarstvo zdravlja planira da smanji posteljni fond za 30 odsto, jer je u Crnoj Gori svakog dana prazno preko 700 bolničkih kreveta, što je nedavno najavio i ministar Budimir Šegrt.
U Ministarstvu tvrde da je najvažnija pojedinačna mjera uvođenje restriktivnije liste ljekova, koji se mogu dobiti bez plaćanja participacije uključivanje većeg broja generičkih ljekova (paralela).
Biće manje kuvarica, higijeničarki,...
U javnim zdravstvenim ustanovama zaposleno je 1.678 radnika nemedicinske struke, od kojih 1113 u opštim i specijalnim bolnicama i KCCG, a 474 u domovima zdravlja, Institutu za javno zdravlje i Zavodu za hitnu medicinsku pomoć.
Oni čine 23 odsto svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu.
Nadležni smatraju da je administrativno i tehničko osoblje visoko zastupljeno, a pogotovo kadar koji obavlja uslužne djelatnosti (higijena, kuhinja, servisiranje...) i održavanje opreme...), pa žele smanjenje tog broja.
( Ana Komatina )